Nedavno smo u domaćim medijima mogli pročitati zastrašujuću priču o stanovniku Omiša koji je držao jednog državljanina Bosne i Hercegovine u ropstvu. Zvuči nevjerojatno, no čovjeka se u Hrvatskoj 21. stoljeća držalo u ropstvu, zaduženog da radi najteže poslove za koje nije dobivao plaću. Još gore, državljanin BiH je često gladovao, nije imao osnovne higijenske uvjete za život, a njegov ga je 'gospodar' držao zarobljenog na svom imanju, kao iz najgorih priča o američkom robovlasničkom Jugu s početka 19. stoljeća. U međuvremenu je Omišanin Milivoj Utrobičić, prikladno zvan Mile Mesar, priveden na ispitivanje zbog trgovine ljudima te se može očekivati dalje postupanje DORH-a

No, u pitanju je priča koja, nažalost, nije nevjerojatan izuzetak, nego sam jedan od mnogih primjera, preciznije njih 880 tisuća, koliko se procjenjuje da u Europi trenutno ima ljudi u ropskom radu, prema najnovijem izvještaju Europskog parlamenta (EP). Uznemirujući izvještaj procjenjuje da na području EU djeluje čak 3600 kriminalnih organizacija, koje svojim aktivnostima okreću milijarde eura te nanose ogromnu štetu europskom gospodarstvu, procjena je Povjerenstva EP-a za istraživanje pranja novca, kriminala i korupcije (CRIM)

CRIM-povjerenstvo procjenjuje da od 880 tisuća robova u EU, njih 270 tisuća pod prisilom biva seksualno eksploatirano, dok trgovci ljudima rade u 'biznisu' od 25 milijardi eura. Kako je moguće da u suvremenoj Europi ima skoro milijun robova te što EU treba učiniti u vezi te moralne katastrofe, razgovarali smo s francuskom novinarkom i stručnjakinjom za radna prava Beatrice Ouin, koja odlično poznaje prilike u Bruxellesu. Ouin je, između ostaloga, članica Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća (EESC), koje okuplja predstavnike poslodavaca, sindikata i civilnog društva, za koji je napisala i savjetodavno mišljenje o ovoj tematici pod naslovom 'Iskorijenjivanje trgovine ljudskim bićima'.

Beatrice Oiun napominje da se i trgovina ljudima globalizira kao kriminalna aktivnost, koja 'donosi više novaca od trgovine drogom'. 'Još strašnije, zbog širenja komunikacijskih mogućnosti, kriminalci lako nađu svoje žrtve, jer mnogo ljudi iz siromašnih država Afrike, Azije, istočne Europe pa čak i Latinske Amerike smatra da će naći sreću u europskom raju. Nažalost ne shvaćaju da ako u EU dopadneš u ruke trgovaca ljudi, dospio si ne u raj nego najgori pakao.', kaže Ouin za tportal.hr i dodaje 'kako je ropstvo stotina tisuća ljudi katastrofa za EU, ali još više za same ljude!'. Francuska novinarka napominje da se EU trudi oko ovog problema, te se radi i na zajedničkoj strategiji, ali problem nastaje jer se države-članice ne žele međusobno uskladiti u svojem djelovanju: 'Potrebno je više Europe da bi se tome stalno na kraj.'

Ropskog rada ima u svim članicama EU, a iznenađujuće je što je miroljubiva Češka na trećem mjestu, kako izvještava Global Slavery Index. U ovoj srednjeuropskoj državi je 'najmanje 40 tisuća ljudi izloženo ekstremnoj eksploataciji', od kojih je poznatiji slučaj 2000 Vijetnamaca koji su kao robovi radili u češkoj drvnoj industriji! Suvremeno ropstvo ipak ne funkcionira kao ono antičko, pa nema primjerice masovnog bičevanja, no ljudima se oduzimaju dokumenti, prijeti se nasiljem njima i njihovim obiteljima od kojih s odvojeni, vrši se psihološka prisila da pristanu crnčiti te im se onemogućava odlazak. U Hrvatskoj prema istom izvještaju Walk Free Foundation – prema kojem se procjenjuje da diljem svijeta ima najmanje 30 milijuna robova – ima oko 18 tisuća 'modernih robova' te zauzimamo 61. mjesto od 162 zemlje.

Beatrice Ouin kaže da članice EU 'previše toleriraju ilegalni rad', što onda omogućava i ropstvo. Nadalje, potreban je veći angažman lokalne zajednice, koja je prva u prilici primijetiti da se ljude drži kao robove, te nevladninih udruga kojima treba veća financijska podrška. U najgorem su položaju žene, napominje Ouin: 'Oko 80 posto traffickinga je povezano sa seksualnom eksploatacijom. To se još više tolerira zbog toga kakva je slika žene u društvu. Nejednakost muškaraca i žena pri zapošljavanju, obitelji i ekonomskim i političkim odgovornostima je povezana s tolerancijom korištenja prostitutki kakvo sada imamo. Najbolji način smanjivanja seksualnog ropstva jest smanjiti potražnju.'

Beatrice Oiun ističe da je 'Europa kontinent s najvećim stupnjem radničkih prava, socijalnim dijalogom i ulogom socijalnih partnera', te da se baš zbog toga treba još više boriti protiv trgovine ljude i seksualnog ropstva. Ouin naglašava da trgovina ljudima u EU postoje neovisno o aktualnoj krizi eurozone, jer 'trgovci ljudima iskorištavaju želju stanovnika siromašnih država za boljim životom kao i naviku europskih potrošača da dobiju što jeftinije proizvode'. Zato se u borbi protiv trafficking i ropstva treba angažirati i na smanjivanju siromaštva diljem svijeta, kao i koordinirati se s agencijama koje se bore protiv prodaje droge. 'Mladima u Španjolskoj ili Grčkoj je loše, ali njihove se nedaće ne mogu usporediti s onima žrtava preprodaje ljudi i modernih robova, koji uopće i ne znaju za svoja prava', zaključuje Beatrice Ouin.