Ta mjesta, kojih je u srijedu u Hrvatskoj bilo otvoreno više od 6500, zatvorena su u 19 sati, kada je završila i dvodnevna izborna šutnja za koje je bila zabranjena svaka promidžba, što dio izbornih sudionika i medija nije poštovao.

Tome je vjerojatno pridonijela činjenica da zakon nije predvidio nikakvu novčanu kaznu za prekršitelje.

Svi birači koji se u 19 sati zateknu na biračkom mjestu moći će glasovati, neovisno koliko ih bude, poručili su iz DIP-a.

Odaziv na izbore bio je velik, do 16.30 sati glasovalo je 50,60 posto birača, odnosno njih 1,6 milijuna, što je 450 tisuća birača više u odnosu na izbore u srpnju 2020. godine.

Saborske zastupnike, njih 151, moglo je birati tri milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj bilo ih je tri milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj te aktivno registriranih 222.300 birača.

Osim u Hrvatskoj, zastupnici su birani u 41 državi diljem svijeta, a tamo su ih birali hrvatski birači bez prebivališta u Hrvatskoj te su imali pravo izabrati tri od 151 zastupnika. Budući da se te države, u kojima se glasovalo dva dana, nalaze u različitim vremenskim zonama, u nekima, poput Australije i Kine, glasovanje je završeno, a u nekima tek treba završiti.

Osam zastupnika, u posebnoj 12. izbornoj jedinici, birali su zastupnici nacionalnih manjina, tri srpska, po jednog mađarska i talijanska, zajedničkog češka i slovačka, zajedničkog pet manjina (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska, makedonska) te zajedničkog 12 manjina (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska).