Nakon posljednjeg popisa stanovništva opet je aktualiziran stari problem - nesklad između popisa birača i popisa stanovnika, od čijeg se rješavanja nisu potrgale ni prethodne vlade, a ta razlika dovodi u pitanje legalnost i legitimitet ne samo predstojećih izbora, nego i referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Na spomenuti nerazmjer i upitnost rezultata izbora upozorio je nedavno HHO, kao i GONG, koji već godinama upozorava na nesređene biračke popise, zahvaljujući kojima su građani doživjeli nevjerojatno ezoterične izborne manipulacije poput one da i mrtvi glasaju te rušenje zakona fizike s obzirom da se u Hrvatskoj pokazalo mogućim da 404 osobe žive na jednoj adresi.

Tko je odgovoran za takvo stanje i što se kani učiniti, pitanja su kod kojih će nadležni, umjesto da daju odgovore, krenuti u prebacivanje loptice u tuđe dvorište. Primjerice, sociolog Dražen Lalić je prilikom posljednjih predsjedničkih izbora predsjednika Državnog izbornog povjerenstva i predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina prozvao 'nečijom lutkom na koncu' i pozvao ga da podnese ostavku zbog nesređenih biračkih popisa, na što je Hrvatin odvratio da odgovornost za to ne leži na njemu, nego na Ministarstvu uprave.

'Ministarstvo uprave u okviru svog djelokruga rada nadzire provedbu Zakona o popisima birača, a nadležna tijela u obavljanju pojedinih radnji propisanih zakonom odgovorna su za pravodobno izvršenje svojih obveza', poručili su kratko tportalu na ovu temu iz Ministarstva uprave i prstom uprli u MUP. Iz MUP-a uvjeravaju da oni 'poduzimaju kontinuirane napore kako bi se evidencija prebivališta što više uskladila sa stvarnim stanjem, a time i evidencije koje se na njoj zasnivaju, kao primjerice popisi birača'.

Ono što je zajedničko u slučaju oba ministarstva jest da se i jedni i drugi pravdaju kako Hrvatska nema Zakon o prebivalištu koji bi omogućio temeljitije zahvate, a time i smanjivanje broja popisa birača. Hrvatska je, doduše, zamalo dobila taj zakon u proljeće prošle godine, ali brzo je povučen iz procedure nakon što su iz BiH stigle žestoke kritike da taj zakon marginalizira tamošnje Hrvate i da bi mogao izazvati njihovo iseljavanje, a zakon nije bio mio ni SDSS-u jer bi bez prava ostali i brojni Srbi izbjegli iz Hrvatske u Srbiju i BiH.

Naime, dvojno prebivalište koje je zakonom trebalo biti ukinuto sporno je ne samo zbog izbora jer su glasovi nepostojećih ili dvostrukih birača išli uglavnom jednoj političkoj opciji, već i stoga što se ono često iskorištava zbog plaćanja manjih poreza ili ostvarivanja različitih socijalnih prava čime, prema procjenama analitičara, državni proračun godišnje bude oštećen za jednu do dvije milijarde kuna.

Prema postojećim odredbama, MUP vodi evidenciju prebivališta i boravišta građana na temelju odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu građana. Problem je u tome što se podaci ažuriraju prema prijavama i odjavama prebivališta, boravišta i promjene adrese stanovanja, koje su građani dužni prijavljivati policiji u roku od osam dana od promjene, ali znatan broj njih to ne čini. Situaciju je trebao riješiti novi zakon, prijedlog kojega je nestao iz saborske procedure.

Podsjetimo, njime bi MUP-u bila dana ovlast za donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva za prijavu prebivališta ako podnositelj prijave ne priloži dokaze da se u mjestu u kojem namjerava prijaviti prebivalište naselio s namjerom da u njemu stalno živi i da u njemu ostvaruje većinu svojih životnih interesa te u tom mjestu prebiva pretežiti dio godine. Također bi im bila dana ovlast da po službenoj dužnosti izbrišu iz evidencije prebivališta osobu za koju se nedvojbeno utvrdi da je trajno iselila s područja Republike Hrvatske, odnosno da odjave osobu koja promijeni prebivalište na području RH, ali to ne prijavi. Također, prijedlogom zakona pooštrene su sankcije za neprijavljivanje promjena u propisanom roku ili ako se kod prijave daju netočni podaci.

Da će problema s biračkim popisima biti sve dok Hrvatska ne bude imala registar stanovništva, kakav primjerice ima Slovenija, smatraju u GONG-u, u kojem se zalažu za sastavljanje jedinstvene državne evidencije građana iz koje bi se mogli izvući podaci i za popis birača i za prebivalište. Doduše, i GONG je bio među onima koji su se protivili Vladinom zakonu o prebivalištu, i to zato što je prijedlog bio isti kao i prije pet godina. Drugim riječima, uopće nije bilo niti ima političke volje da se stane na kraj različitim manipulacijama zbog kojih ne samo da su svi izbori unazad 20 godina upitni, nego je riječ o najraširenijem obliku korupcije koji najočitije pokazuje da nedodirljivih itekako ima. Ma koliko god nas stanovita osoba uvjeravala u suprotno.