U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj 55 volontera pregledalo je 355 gnijezda što je 40 posto od njihova ukupnog broja, a najveći problem s gniježđenjem zabilježen je u Slavoniji.

'Gnijezda su tjednima bila natopljena vodom, jer je kiša neprestance danima padala kao iz kabla. Pored toga, ženke roda nisu mogle održavati odgovarajuću temperaturu jaja, jer su i njihova perja bila natopljena kišom. Sve to utječe na broj mladih', objasnio je tportalu Darko Podravec, dopredsjednik HDZPP.

Budući da su ptice najuočljivije životinje u prirodi, objašnjava Podravec, utjecaj poplava na život drugih divljih životinja teže je uočiti, ali je sigurno prisutan.

Ipak, veliko smanjenje gniježđenja ne bi trebalo znatnije dugoročno utjecati na populaciju roda u našoj zemlji. 'Mladi s odraslim rodama svake godine lete u Afriku, ali se ne vraćaju tri godine. S druge strane, u Hrvatskoj se gnijezde svake godine', ocijenio je.

U evidenciji HDZPP popisano je 877 lokacija rodinih gnijezda u Hrvatskoj, a procjenjuje se da ih je ukupan broj oko 1.500. Sredinom svake godine pozivu HDZPP-a odazove se velik broj volontera – poput školaraca, putnika, izletnika, planinara – kojima pomažu stručnjaci društva kojih je ove godine bilo sedam.

Osim za potrebe društva, raznih projekata i istraživanja, društvo podatke o broju i lokacijama gnijezda dostavlja županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Ovogodišnji rezultati objavljeni su u interaktivnoj karti i statistički na internetskoj stranici HDZPP-a.