Iz brodova s Farskih otoka bacaju se mreže i iz vode izvlače na tisuće skuša, ribe koja se jede u cijelom svijetu. Ribari kažu da je nikada nije bilo više nego sad. Možda su se putovi migracije promijenili zbog toplijeg mora i zato su Farski otoci, koji su dio Kraljevine Danske, ali imaju svoju vlast, unilateralno povećali svoj ulov za 400 posto u posljednje četiri godine. Priču donosi Al Jazeera Balkans
Bruxelles upozorava na nemar Farskih otoka, koje optužuje da žele kratkoročno profitirati i da pri tom ne razmišljaju o održivosti svoje prakse.
Međutim, na ovim otocima na to gledaju malo drugačije.
Farski otoci su mali i cjelokupna ekonomija oslanja se na ribarstvo. Njihov premijer ima jasan stav po tom pitanju.
'Mi nismo gusari sa Sjevernog Atlantika. Živimo od resursa ribe posljednjih 150 godina. Ovo je naš kruh. Europska unija neće odlučivati što da radimo u svojim vodama. Naravno da ćemo naći nova tržišta u Kini, Rusiji i Africi za skušu i haringe', kazao je premijer Kaj Leo Holm Johannesen.
Otoci izvoze otprilike četvrtinu svog ulova u Europsku uniju. Međutim, ukoliko joj ona uvede sankcije, to tržište će nestati.
Neće im biti dozvoljeno ni da koriste europske luke za tranzit ribe.
'Nadam se da će naći rešenje. Za sada, ne nadam se najboljem. To je predmet brige za nas u tvornici, jer je ona jako bitna za ekonomiju otoka. Život se vratio ovdje kada smo je otvorili', rekao je Bogi Johannesen, menadžer prodaje u tvornici koja izvozi skuše.
Ljudi s otoka imaju i druge načine za korištenje morskih resursa. Farme lososa sada čine trećinu izvoza.
Međutim, kako piše Al Jazeera, stanovnici Farskih otoka su svojeglavi i nezavisni te priznaju da su spremni za dugu borbu s Europskom unijom.
