Kako je i zašto počela posljednja bitka za Filozofski?

Filozofski fakultet odavno se zamjerio rektoru Damiru Borasu i prorektoru Anti Čoviću. Nakon pobune protiv spajanja Filozofskog s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, svog bivšeg dekana Borasa studenti su na Dan fakulteta 2017. izviždali, a tadašnja nova dekanica, Vesna Vlahović Štetić, dobila je ovacije. Svoj rektorski mandat Boras je pak osigurao tako što se prebacio na Učiteljski fakultet, gdje je ishodio pruduženje rada nakon navršene 65. godine života.

Čoviću su na Filozofskom fakultetu, gdje je bio zaposlen od 1976. godine, namjeravali oduzeti znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Čović je utjecajni član akademske zajednice, bliski Borasov suradnik i bivši ministar znanosti u kratkom mandatu 1991-1992., inače prethodnik također epizodnih ministara Jure Radića i Ive Sanadera.

Recentni sukob rasplamsao se nakon što je dekanica Vlahović Štetić pokrenula postupak pred Etičkim povjerenstvom Filozofskog fakulteta u slučaju Ante Čovića, Line Veljaka i Branka Despota. Njih su još 2011. prijavili filozofi Tomislav Bracanović, Pavel Gregorić, Tomislav Janović i Davor Pećnjak, između ostalog zbog prešućivanja, kako su naveli, 'očiglednih nedostataka u znanstvenom opusu dr. Čovića’ u procesu njegova akademskog uspona.

Vlahović Štetić izvukla je prijavu iz ladice te je istu, poštujući zakonsku proceduru, proslijedila na daljnje postupanje.

Kako je reagirao Čović, a kako Boras?

Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u srpnju 2018. preporučilo je razmatranje stegovne odgovornosti prorektora Čovića jer je prilikom vlastita izbora u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju ‘u svojemu izvještaju kao rezultat istraživanja unutar znanstvenog projekta pokrenutog 2006. naveo publikaciju u kojoj se preko pedeset posto sadržaja odnosi na rezultate istraživanja koja nisu provedena u razdoblju u kojemu se projekt odvijao’.

Prorektor Čović potom je tužio Filozofski fakultet, osporavajući proceduru kojom je izabrano Etičko povjerenstvo, kao i zaključak tog Povjerenstva u njegovom slučaju.

Uoči imenovanja novog, posebnog stručnog povjerenstva za slučaj Ante Čovića, dekanica je od rektora Borasa primila dopis zahtjev za hitnim očitovanjem o razlozima imenovanja takvog tijela. Boras je pritom naveo da je od Čovića dobio predstavku pod nazivom ‘Obavijest o montiranim procesima i drugim oblicima sustavnog zlostavljanja (mobing) koje provodi dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu’. Ante Čović konačno je tužio dekanicu 15. studenog 2018., a na sudu je tvrdio da ga od 'početka svog mandata zlostavlja i vrijeđa njegovo profesionalno i ljudsko dostojanstvo'.

Je li Čoviću oduzeto zvanje?

Fakultetsko vijeće u siječnju 2019. prihvatilo je izvještaj stručnog povjerenstva po kojemu su ispunjeni svi zakonski uvjeti za oduzimanje zvanja prorektoru Anti Čoviću. Članovi povjerenstva Damir Barbarić, Nadežda Čačinovič i Neven Sesardić naveli su da je Čović godinama kršio norme akademske etike, a Fakultetsko vijeće usvojilo je izvješće nakon gotovo dvosatne rasprave, tajnim glasanjem s 47 glasova 'za', 22 'protiv' i 13 nevažećih listića.

Međutim, daljnje odlučivanje o Čoviću prebačeno je, sukladno Zakonu o znanosti, na Matični odbor za polje filozofije i teologije. Pod predsjedanjem Lina Veljaka, istog onog koji je 2005. godine bio član povjerenstva za izbor Ante Čovića u zvanje redovitog profesora, taj odbor u lipnju je odbacio prijedlog da se Čoviću oduzme znanstveno-nastavno zvanje.

Što se dogodilo s dekanicom Vlahović Štetić?

Senat Sveučilišta u Zagrebu u utorak je potvrdio odluku rektora Borasa o suspenziji dekanice i smjeni cijele uprave Filozofskog fakulteta. Na mjesto Vesne Vlahović Štetić, do izbora novoga dekana, imenovan je prorektor Miljenko Šimpraga, a novi obnašatelji dužnosti prodekana su Tomislav Galović, Vinko Kovačić, Naida Mihal Brandl, Ana Munk i Krešimir Pavlina.

Borasova Odluka o suspenziji od 8. srpnja temelji se na pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu od 26. lipnja kojom je zapravo osuđeno Sveučilište u Zagrebu, a ne dekanica Vlahović Štetić, koja je po uvrđenju suda počinila određene radnje na štetu dostojanstva Ante Čovića na radnom mjestu. Sveučilište je priopćilo da je dekanica ugrožavala Čovićevo dostojanstvo 'u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa'.

Nakon suspenzije, Vlahović Štetić se ne smije nanovo kandidirati za dekanicu, ali ona to nije ni planirala. Najavila je, međutim, da će osporavati 'čudnu' sudsku presudu nađe li odgovarajući pravni lijek.

Kako je dekanica došla na tu dužnost?

Vlahović Štetić na čelo Fakulteta došla je 1. listopada 2017., preuzevši dužnost od obnašatelja dužnosti Željka Holjevca. Izabrana je demokratski, odlukom Vijeća Filozofskog fakulteta.

'Dekanicu koja je suspendirana izabralo je Vijeće Filozofskog fakulteta da bi ona Fakultet uredila i sredila, da bi ga konačno povela u smjeru poštenja i znanstvene istine. Ne u smjeru klijentelizma, trgovine i dogme. Htjeli smo da se prekine linija pada u blato i pada u dogmu', rekao je Neven Jovanović, kojega je Vijeće Filozofskog fakulteta - uz podršku dekanice - predložilo za idućeg dekana, ali mu je Senat Sveučilišta u travnju odbio dati suglasnost za imenovanje na tu dužnost.

Tko je Neven Jovanović?

Neven Jovanović, pročelnik Odsjeka za klasičnu filologiju, aktivno se borio protiv sklapanja spornih ugovora s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u mandatu dekana Vlatka Previšića. Kao član Senata, glasao je protiv dodjele počasnog doktorata predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, a u svome programu istaknuo je kako namjerava nastaviti kontinuitet projekata koje je pokrenula dosadašnja uprava.

Kao mogući razlog opstrukcije Senata, naveo je svoju izjavu u programu da ga je ustanova u kojoj radi preko 20 godina 'dvaput učinila ponosnim': 2006. kad su se studenti na plenumu pobunili protiv nepravednog sustava naplate školovanja, te 2016. 'kada je čitav fakultet rekao da ne želi da se njime vlada kao da smo pučka škola gdje se treba klečati na kukuruzu'.

Ovim povodom oglasio se i Hrvatski P.E.N. Centar, poručujući da je rektor Sveučilišta u Zagrebu po tko zna koji put pokazao da autoritarno i samovoljno upravlja Sveučilištem i da pod krinkom legalizma hotimice izaziva krizu na Filozofskom fakultetu, te da nauštrb slobodnog mišljenja diskvalificira stav Fakultetskog vijeća.

Što dalje?

Prve reakcije na presudu Županijskog suda i suspenziju dekanice bile su burne. Dio profesora na Filozofskom fakultetu nagovijestio je da planira izdvajanje tog fakulteta iz Sveučilišta u Zagrebu, kao i daljnju sudsku borbu protiv presude. Protiv odluke Senata ustali su i studenti, prosvjedujući pred fakultetom uz poruku 'Sveučilište mora bolje'.

Odgovarajući na pitanje je li moguće da Filozofski fakultet istupi iz Sveučilišta, ministrica u odlasku Blaženka Divjak odgovorila je potvrdno, te naglasila da unatoč rješenju Ustavnoga suda o tome da Sveučilište mora odgovarati Ministarstvu znanosti u smislu upravnoga nadzora, MZO nikad nije dobio podlogu za suradnju Rektorata Sveučilišta. Pritom je problematizirala nepostojanje posebnih rokova u kojima bi Rektorat morao MZO-u dostaviti svoje odgovore.

'Sada je sve na premijeru i Vladi, da pokušaju srušiti strahovladu rektora Borasa', poručio je u kameru pred Banskim dvorima jedan od studenata prilikom predaje više od 8.000 potpisa za smjenu rekora zagrebačkog Sveučilišta.

'Vlada nema utjecaj na izbor rektora i dekana, poštujemo autonomiju Sveučilišta. Vjerujemo da će se situacija riješiti na dobrobit svih uključenih – Sveučilišta, Fakulteta, a posebno u interesu studenata. Ne vidimo potrebu za bilo kakvim akcijama koje bi pridonijele narušavanju odnosa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i dovele u pitanje redovito odvijanje ispita i posebno proces upisa', poručio je, za N1, glasnogovornik Vlade Marko Milić.