Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je u srijedu američki Kongres da pomogne s više oružja Ukrajini u borbi protiv ruskih zračnih napada u invaziji koja je donijela smrt i razaranja te pokrenula val izbjeglica.
Reagirajući na zabrinutost predsjednika Joea Bidena i mnogih američkih zastupnika da bi nametanje zone zabrane letova moglo eskalirati sukob s nuklearno naoružanom Rusijom, Zelenskij je zatražio više aviona i sustava protuzračne obrane.
"Rusija je pretvorila ukrajinsko nebo u izvor smrti", rekao je Zelenskij. "Moram zaštititi naše nebo."
Virtualno obraćanje ukrajinskog predsjednika uslijedilo je dan nakon što je uputio molbu kanadskom parlamentu za dodatne zapadne sankcije Rusiji i uvođenje zone zabrane letova iznad Ukrajine usred sukoba koji je započeo ruskom invazijom 24. veljače.
Zelenskij je povukao paralele između rata pod vodstvom Moskve u Ukrajini i napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001., kao i napada japanskih zračnih snaga na američku bazu u Pearl Harboru. godine 1941. godine.
"U svojoj velikoj povijesti imate stranice koje vam omogućuju razumijevanje Ukrajinaca", rekao je u videokonferencijskom obraćanju američkim zastupnicima.
"Sjetite se Pearl Harbora, tog užasnog jutra 7. prosinca 1941., kada su vam nebo zacrnili zrakoplovi koji su vas napadali", "sjetite se 11. rujna, tog strašnog dana 2001.", rekao je.
"Ovakav teror Europa nije doživjela 80 godina", rekao je.
Njegovo obraćanje dočekano je ovacijama zastupnika, a predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi ga je najavila izgovoriši na ukrajinskom "slava Ukrajini".
Biden je u utorak potpisao zakon o hitnoj pomoći Ukrajini u iznosu od 13,6 milijardi dolara za oružje i humanitarnu pomoć.
Očekuje se da će Biden u srijedu najaviti dodatnih 800 milijuna dolara sigurnosne pomoći Ukrajini, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Zelenskij je proteklih tjedana nastojao učvrstiti potporu svojoj zemlji u raznim obraćanjima stranoj publici. Obratio se Europskom parlamentu te britanskom parlamentu.
Podrška Ukrajini rijedak je primjer ujedinjenja republikanaca i demokrata u vrlo podijeljenom Kongresu, a dio zastupnika poziva Bidena da nastavi pomagati Ukrajini. Naime, u Kongresu postoji određena dvostranačka potpora za slanje borbenih zrakoplova u Ukrajinu.
Američki Senat je u utorak jednoglasno donio rezoluciju kojom se ruski predsjednik Vladimir Putin osuđuje kao ratni zločinac. UN procjenjuje da je oko tri milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine, većinom žena i djece, a sigurnost traže u susjednim zemljama, najviše u Poljskoj.
Biden je najavio zabranu uvoza ruske nafte i drugih energenata i pozvao na suspenziju ruskog trgovinskog statusa kojim se ruskim izvoznim proizvodima omogućuju niže carine u međunarodnoj areni. Zastupnički dom će ovog tjedna pokušati donijeti zakon u odgovoru na Bidenov zahtjev.
Povijesni posjeti
Strani čelnici se rijetko obraćaju američkom Kongresu u ratna vremena.
Slavni primjer vraća na 1941. godinu kada se britanski premijer Winston Churchill obratio Kongresu samo nekoliko tjedana nakon japanskog napada na Pearl Harbor koji je uvukao Sjedinjene Države u Drugi svjetski rat. Churchill ih je tada upozorio da nas "očekuju mnoga razočaranja i neugodna iznenađenja".
Tadašnji izraelski premijer Benjamin Netanyahu usprotivio se u obraćanju Kongresu 2015. godine međunarodnom sporazumu čiji je cilj bio obeshrabriti Iran od razvoja nuklearnog oružja, pitanju o kojemu se raspravljalo u Washingtonu.
Prvi strani čelnik koji se obratio Kongresu bio je kralj Havaja Kalakaua 1874., prije nego što su Havaji postali država.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, prvi ruski predsjednik Boris Jeljcin obratio se Kongresu 1992. godine. "Ostavili smo iza sebe razdoblje kada su se Amerika i Rusija gledale preko nišana, spremne povući okidač u bilo kojem trenutku", optimistično je tada govorio Jeljcin.
No sankcije SAD-a i saveznika Rusiji te potezi za jačanje ukrajinskih vojnih sposobnosti vratile su sjećanja na desetljećima dug hladni rat između SAD-a i Sovjetskog Saveza.
Rusija invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom vojnom operacijom".