U Zagrebu i više od 30 gradova širom Hrvatske danas se šesnaesti puta obilježava Dan narcisa, kada udruge žena oboljelih od raka dojke na gradskim trgovima simbolično prodaju cvjetove narcisa, želeći upozoriti na potrebu ranog otkrivanja i kvalitetnog liječenja te bolesti od koje u Hrvatskoj godišnje oboli 2300, a umre 900 žena
Organizator akcije udruga Europa Donna Hrvatska ovogodišnji je dan posvetila potrebi donošenja nacionalnog programa liječenja raka dojke u specijaliziranim centrima s multidisciplinarnim pristupom, gdje bi svaka žena imala jednako pravo na optimalnu dijagnostiku, liječenje, medicinsku i psihosocijalnu rehabilitaciju te palijativnu skrb.
"Iskustva u zemljama gdje takvi centri postoje pokazuju da se smrtnost žena smanjuje za 15-20 posto, pa upućujemo zahtjev našem parlamentu da se donese nacionalna strategija kao podloga za osnivanje takvih centara u Hrvatskoj - bilo kao zasebnih centara ili kao posebnih jedinica unutar već postojećih onkoloških centara", istaknula je predsjednica udruge Europa Donna Hrvatske dr. Nada Kraljević na zagrebačkom Cvjetnom trgu gdje se akcija danas održava do 14 sati.
Zahtjev za osnivanjem specijaliziranih centara za liječenja žena oboljelih od raka dojke sukladan je deklaraciji Europskog parlamenta iz ožujka prošle godine koja obvezuje sve članice EU da do 2016. donesu nacionalne strategije o osnivanju takvih centara.
Dr. Kraljević ocjenjuje da sadašnji način liječenja žena oboljelih od raka dojke u Hrvatskoj nije odgovarajući jer su zamjetne razlike među onkološkim centrima po listama čekanja koje su neujednačene, načinu praćenja pacijentica od postavljanja dijagnoze i liječenja do rehabilitacija i palijativne skrbi.
Ističe, međutim, kako je u Hrvatskoj ostvaren prvi prioritet u liječenju raka dojke, a to je donošenje nacionalnog programa ranog otkrivanja bolesti koji je počeo u listopadu 2006.
Kraljević kaže kako dobar odaziv žena koje se pozivaju na mamografske preglede dokazano smanjuje smrtnost od raka dojke za 25 posto, no dosadašnji odaziv ovisi o županijama, pa je najbolji bio u Međimurskoj županiji s više od 70 posto odaziva, a najslabiji u Dalmaciji s ispod 50 posto.