Prije osam godina Beata Halassy dobila je dijagnozu najtežeg oblika raka dojke.

'To je liječeno konvencionalno, klasičnom mastektomijom i potom kemoterapeutskim tretmanom koji je bio preporučen. Potom se rak vratio još dva puta', rekla je dr. sc. Beata Halassy, znanstvena savjetnica, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu za HRT.

Bavi se virusnom imunologijom i dobro poznaje kako funkcioniraju virusi. I tada, 2020. dobila je ideju kako da sama sebe pokuša izliječiti.

'Ako virus može ući u stanicu u plastici i potom za par dana te stanice neće biti, zašto se to ne bi dogodilo i u mom organizmu? Bitno je samo da virus može inficirati tumorsku stanicu', kaže Beata Halassy.

Nakon što je svojoj onkologinji rekla što planira, više puta primila je pripravke od virusa ospica i vezikularnog stomatitisa koje je proizvela s kolegama.

'Tumor se smanjio pod ultrazvukom i klinički, očima se moglo vidjeti. On je u trenutku dijagnoze zahvaćao mišić i kožu. Nakon terapije on je bio slobodan, bilo ga je lako operirati. To je odstranjeno', kaže.

'Sad sam u fazi redovnih kontrola, četiri godine su prošle od tog liječenja', rekla je.

Onkolitička viroterapija ispituje se već godinama, a rezultati u svijetu su šaroliki. Znanstvenici i stručnjaci upozoravaju da ovaj slučaj otvara i etička pitanja.

'Na jednom ispitaniku i to na samom sebi raditi, to je jako teško ekstrapolirati i tako to ne može doći u redovnu kliničku praksu, može jedino biti izazov za daljnja ispitivanja', rekao je prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med. predstojnik Klinike za onkologiju, KBC Zagreb.

'Ono što bih bolesnicima preporučio, je da se drže standardne provjerene terapije jer to je jedino za što imamo dokaze', kaže Pleština.

'Problem nije u tome što je dr. Halasi koristila samoeksperimentiranje već u mogućnosti da bi objavljivanje tog eksperimenta moglo potaknuti druge na odbacivanje konvencionalnog liječenja. Istovremeno je važno naglasiti da je ključno sačuvati znanje stečeno takvim istraživanjem i mislim da je malo vjerojatno da će netko pokušati to kopirati jer taj tretman zahtijeva puno znanstvenog znanja, vještina i opreme', rekao je prof. dr. Igor Štagljar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Torontu.

'To svakako ne bi preporučila nikome, ali definitivno se nadam da će se nešto pojaviti na ovom tragu što će napraviti malo veći skok u liječenju raka', rekla je Beata.

Jer iako je neka metoda liječenja funkcionirala na jednoj osobi - do široke primjene mora se ispitivati godinama i na mnogo tisuća ljudi.