Kada tome dodamo to da su prihodi od prodaje proizvoda i usluga građanima i gospodarstvu bili 4,7 milijuna kuna manji (159,6 milijuna kuna) nego u istom polugodištu 2018. (154,9 milijuna), koju je ZET završio u minusu od 53,8 milijuna kuna, te da su rashodi bili svega 1,8 milijuna kuna manji (575,9 milijuna) nego u istom periodu 2018. (577,7 milijuna), postavlja se pitanje kako je onda završio polugodište u plusu.

Pomnija analiza javnog gradskog prijevoznika otkriva da financijska alkemija počiva na subvencijama i potporama Grada Zagreba, a koje su s 246,4 milijuna kuna iz prvog polugodišta 2018. porasle na 339 milijuna u istom periodu 2019. iako je ZET planirao da će iznositi 315,3 milijuna kuna.

U ukupnoj strukturi prihoda subvencije i potpore i dalje čine najveći dio kolača od 57,5 posto, a na prihode od prodaje otpada 26,3 posto.

Kada se pogleda prihod od prodaje karata, brojke su i tu neumoljive. U prvih šest mjeseci 2019. prodano je 16,8 milijuna karata i ostvaren je prihod u iznosu od 198,6 milijuna kuna, a u istom razdoblju 2018. prodano je 17,5 milijuna karata i ostvaren prihod od 206,6 milijuna kuna.

Posebno izražen pad je u prodaji svih pojedinačnih karata, a prodano ih je 1,3 milijuna manje nego godinu ranije, što je donijelo minus od 3,6 milijuna kuna. Pad su zabilježili i mjesečni i godišnji pokazi, a najveći plus e-novčanik.

Na rashodovnoj strani u strukturi troškova najveći dio odlazi na osoblje, 48,1 posto, a slijede materijalni troškovi s 27,7 posto.

I dok su troškovi za zaposlene s 318,2 milijuna kuna iz prve polovice 2018. smanjeni na 302 milijuna kuna, porasli su materijalni troškovi za električnu energiju, goriva za autobuse… sa 149,1 milijun na 160,2 milijuna kuna.

Zaključno s posljednjim danom lipnja ove godine, u ZET-u je bilo zaposleno 3500 ljudi, a plan je da ih do kraja ove godine bude 122 više.

U prometu je bilo 317 tramvaja prosječne starosti 25,7 godina te 438 autobusa prosječne starosti 10,8 godina. Početkom godine ZET je ušao u nabavku 29 novih autobusa u vrijednosti od 55,8 milijuna kuna, od čega se 44,6 milijuna financira bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a, a ostatak iz državnog proračuna.

U lipnju je pak potpisan ugovor težak 259 milijuna kuna, financiran 85 posto bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a, a 15 posto iz državnog proračuna za modernizaciju 11 dionica tramvajske pruge u dužini od osam kilometara. Kraj projekta je predviđen za 2023.