'Simbol je to trajnog sjećanja židovskog naroda na šest milijuna Židova koji su stradali u holokaustu kao žrtve nacističke Njemačke i njezinih pomagača te trajno sjećanje na Židove, sudionike oružanog otpora diljem ratom zahvaćene Europe', rekao je predsjednik ŽVZ-a 'Bet Israel' Aleksandar Srećković.

Jasenovac je istaknuo kao mjesto najvećeg stradanja židovskog naroda na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu, a židovskoj zajednici na komemoraciji pridružili su se predstavnici raznih vjerskih organizacija u Hrvatskoj. 'Rasne, etničke i ostale biološke razlike su nevažne, ali ih društvo stvara i često koristi da bi se opravdalo da se druge mrzi tlači, ubija koristeći rasizam kao argument kod izgradnje stereotipa i predrasuda na načelu podjele mi-oni', naglasio je Srećković.

Dodao je kako etičke orijentacije svih religija govore o izboru između dobra i zla, o neotuđivim vrijednostima koje bi trebale biti iznad svih ljudskih zakona te da vrijeme holokausta nije samo povijest Židova, već i cijelog čovječanstva.

'Naša obaveza je da se stalno podsjećamo tog vremena. Naša obaveza je da nikad ne zaboravimo što je jedan čovjek bio u stanju učiniti drugome u ime viših ciljeva i u ime nekakve ideologije koja je zaboravila etičke vrijednosti na koje se svi pozivamo', poručio je Srećković.

Predstavnici raznih vjerskih organizacija odali počast žrtvama

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić naglasio je kako trebamo spoznati da ljudi, bez obzira na razlike, pripadaju istoj vrsti - čovjeku.

'Linija koja razdvaja dobro i zlo ne proteže se između naroda, država, rasa. Linija koja razdvaja dobro od zla nalazi se u srcu svakoga od nas. Tu se bije bitka i tu se donosi odluka - jesmo li ljudi ili ne', rekao je Perić.

Biskup požeški Antun Škvorčević istaknuo je kako je za vrijeme Drugog svjetskog rata proveden nečovječni sustav nasilja, progona i ubojstva nekoliko milijuna pripadnika židovskog naroda te da je određeni broj žrtava skončao i u jasenovačkom logoru.

'Osjećajući svu težinu zloupotrebljene ljudske slobode i nemoć pred razornom iracionalnošću zločina, zaustavljamo se pred izazovom nedužnih žrtava. Upravo zbog njih, na spomenu u Jasenovcu ne priliči nikakva osvetnička riječ, očitovanje mržnje, manipuliranje njihovim brojem. Bilo bi to svjedočenje zarobljenosti zlom, još jedno poniženje žrtava' poručio je.

Voditeljica komemoracije, spisateljica i znanstvenica Jasminka Domaš istaknula je da se žrtvama treba pokloniti iz poniznosti srca.

'Oprost je individualan kao i odgovornost za svijet u kojemu živimo. Bez skrivanja iza politika i ideologija treba se okrenuti dobru i dostojanstvu svakog čovjeka, dok to još možemo', rekla je.

Molitvenu komemoraciju započeli su učenici židovske osnovne škole iz Zagreba i učenici katoličke osnovne škole iz Požege paljenjem šest svijeća za šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu te su podsjetili na imena stradalih u genocidu za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Mješoviti pjevački zbor 'Mihael Montiljo' potom je izveo dvije pjesme, 'Avinu Malkenu' nadkantora Zagrebačke sinagoge Bernarda Grünera i 'Eli, Eli' Hane Szenes i Davida Zehavija.

U molitvi za stradale, uz mitropolita Perića i biskupa Škvorčevića, sudjelovali su i rabin ŽVZ 'Bet Israel' Kotel Dadon i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u RH Aziz Hasanović.

Jom Hašoa ili Dan sjećanja na holokaust obilježava se kao izraelski dan komemoracije za približno šest milijuna Židova koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je provodila nacistička Njemačka sa svojim sudionicama i za židovski otpor u tom periodu. U Izraelu je ovaj dan nacionalni spomendan i javni praznik.