U članku na stranici HRT-a stručnjaci ističu da je ožujak bio mnogo topliji od klimatološkog prosjeka, oko 2 °C na jugu Dalmacije do čak 4,6 °C u središnjoj Hrvatskoj. Rekordno najviše temperature u unutrašnjosti u posljednjih 150 godina izmjerene su u Krapini, Križevcima i Zagrebu.

Cijelo prvo tromjesečje 2014. godine bilo je iznimno toplo, osobito duž obale, na kojoj je bilo najtoplije otkad se službeno mjeri temperatura zraka. Srednja temperatura u prva tri mjeseca bila je u Rijeci 10,2 °C, Splitu 12,0 °C, a na najtoplijem jugu, u Dubrovniku, prosjek je bio 12,7 °C. Iako je bilo vrlo toplo, u kontinentalnoj Hrvatskoj prvi kvartal ipak nije bio topliji od onog 2007. godine. Zanimljivo je i da je izmjerena srednja vrijednost temperature prvog tromjesečja na Zavižanu tek treći put bila viša od nule. Iznadprosječna je bila i kvartalna količina oborina zbog, u mnogim krajevima, kišnog siječnja i ekstremno kišne veljače, što je uzrokovalo i nezapamćene poplave. U prva tri mjeseca ukupno je palo oko 30 posto više kiše, a na riječkom području i do 50 posto.

Nakon upravo opisanog iznadprosječno toplog ožujka i početak travnja bit će topliji nego što je uobičajeno, i to za barem 2 do 4 °C. U drugome tjednu očekuje se manje pozitivno odstupanje temperature u odnosu na srednje vrijednosti, a ponegdje je moguće i prosječno toplo vrijeme. U drugoj polovici mjeseca na kopnu moguće je manje negativno odstupanje temperatura.

Prvi dio travnja bit će vrlo suh, a drugi znatno vlažniji.

324541,322922,321645,313507
Natprosječno toplo proljeće, pa dugo vruće ljeto

Srednja temperatura u travnju, svibnju i lipnju bit će najvjerojatnije viša od klimatološkog srednjaka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. I u sljedeća se tri mjeseca - srpnju, kolovozu i rujnu - prema dugoročnoj prognozi može očekivati nastavak iznadprosječne topline uz čak razmjerno veliku vjerojatnost.

Ukupna tromjesečna (travanj, svibanj, lipanj) količina oborina očekuje se većinom oko prosječne. Više oborina nego što je uobičajeno može pasti u kontinentalnim predjelima u travnju, i to u njegovoj drugoj polovici te u lipnju, pri čemu je vjerojatnost za to povećana posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te na sjevernom Jadranu. Mogućnost za manjak oborina u odnosu na prosjek povećana je u većini krajeva u svibnju.

U srpnju i kolovozu nema jačeg signala za odstupanje količine oborina od uobičajenih mjesečnih vrijednosti, osim što postoje malo povećani izgledi za manjak kiše tijekom kolovoza. A u rujnu, prema posljednjoj dugoročnoj prognozi, vjerojatnost za višak oborina u odnosu na prosjek razmjerno je velika.

Kako bilo da bilo, prema dugoročnim prognozama, očekuje nas topliji ili barem prosječno topao travanj, ali i još jedno dugo vruće ljeto.