U Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj odstupanja na 850 hPa pritom mogu iznositi i 16 °C, što je ekstremno i zapravo daleko izraženije u odnosu na negativna temperaturna odstupanja koja je donio tzv. 'beast from the east'.

Negativna temperaturna anomalija još je slabije izražena bila na našem području gdje je potrajala tek nekoliko dana, što se lijepo vidi na priloženom grafu DHMZ-a kretanja dnevnih temperatura zraka u Zagrebu, piše Istramet.

Naravno, ova zima je bila daleko “bolja” u odnosu na prošlu, a pravi snijeg uz vrlo niske temperature zraka nakon više od desetljeća toplih zima pogodio je primjerice Nizozemsku, a sjetimo se i ekstremnog snijega u Madridu, te nedavno u Ateni…

Idući dani donose nam postupno sve toplije vrijeme, a porast temperature zraka naročito će se osjetiti u unutrašnjosti Hrvatske i Istre. Bliže moru čija se temperatura kreće između 10 i 14 °C dnevne vrijednosti bit će osjetno niže.

Da ne bude zabune, snijeg je u proljeću uobičajena pojava

Ne treba ovu najavu kraja zime shvatiti u smislu kako više neće biti hladnih fronti i snijega ove “sezone”. Naravno da hoće, snijeg je uobičajena pojava i u klimatološkom proljeću, naročito u gorju, a dok su još zime bile “prave”, snijeg je redovita pojava tijekom prvog mjeseca klimatološkog proljeća bio i u Istri.

Snijega u gorskom području može biti i u svibnju, posljednjem mjesecu klimatološkog proljeća, što nije ekstremna pojava već uobičajeno za naše klimatsko podneblje.

Pritom treba spomenuti i poznate marčane bure, no one su posljednjih godina sve slabije i kratkotrajnije, a trenutno nema naznaka kako bi ove godine mogle pokazati svu svoju snagu.