Još prije deset godina bila je to jedna od deset najsigurnijih država svijeta, no danas je miroljubiva Švedska gotovo svakodnevno poprište pucnjava, atentata i ratova narkobandi. Situacija je ovog ljeta opet eskalirala, a voda je došla do grla i Ulfu Kristerssonu, desničarskom premijeru koji je prije dvije godine izborio pobjedu protiv tada vladajućih socijaldemokrata upravo obećanjem da će izbaviti zemlju iz okova narkobandi
Prije desetak dana osoba odjevena u crno bacila je ručnu bombu u trgovinu u predgrađu Geneti u švedskom gradu Södertäljeu, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko prolaznika. Samo dan kasnije u obližnjoj ulici upucan je mladić. Sve to dogodilo se samo nekoliko dana nakon što je tim ulicama policija dva tjedna patrolirala pomoću nadzornih dronova u zraku zbog rizika od sukoba narkobandi.
Bujica nasilja u predgrađu grada od 60-ak tisuća stanovnika samo je jedna u nizu ovog brutalnog ljeta za Švedsku, zbog čega raste pritisak na vladajuće.
Od sigurne zemlje do legla narkobandi
Smrtonosne pucnjave su se u ovoj zemlji, koja broji oko 10,5 milijuna stanovnika, više nego utrostručile u posljednjem desetljeću, a na sredini mandata ove vlasti, kojoj je suzbijanje kriminala ususret izborima prije dvije godine bila jedna od glavnih programskih točaka, statistika vezana uz kriminalne aktivnosti i dalje je poražavajuća.
vezane vijesti
Ova nordijska država ima među najvišim stopama smrtnih slučajeva iz vatrenog oružja u Europi, a među žrtvama su, pored brojnih članova švedskih bandi, nerijetko i slučajni prolaznici.
Dosad je u ovoj godini bilo 148 pucnjava, u kojima je ubijeno 20, a ozlijeđeno 26 ljudi. U 2023. Švedska je imala devet puta više smrtonosnih pucnjava od Norveške, Danske i Finske zajedno, s ukupno 53 žrtve, dok je 'krvavi rujan' s 11 pucnjava bio najsmrtonosniji mjesec od 2019.
Švedsko iskustvo ostalim europskim zemljama može poslužiti kao upozorenje jer je primjer zemlje koja nije prepoznala nadolazeću prijetnju od međunarodno povezanih narkobandi te pokušava izaći na kraj s eskalacijom nasilja dok bande na ulicama ratuju za kontrolu nad unosnim lokalnim tržištima droga i oružja.
Banda pod kormilom 'Kurdske lisice'
Velik dio nasilja, ukazao je Times prošle godine na tvrdnje švedske policije, odnosi se na borbe unutar jedne od najvećih narkobandi u zemlji, na čijem je čelu kurdski imigrant po imenu Rava Madžid, zvan 'Kurdska lisica', kojeg su u Švedskoj odgajali roditelji iz Iraka, a sada se skriva u Turskoj. Rođen je pak u Iranu.
Raskol u Madžidovoj bandi, poznatoj kao Foxtrot, doveo je prošle godine do eskalacije ciklusa odmazde između dvije frakcije, što se poklopilo sa složenim spletom paralelnih sukoba između manjih bandi, posebno u rubnim dijelovima Stockholma.
Premijer na tankom ledu
Kristersson i njegova desničarska vlada dolazeći na vlast prije dvije godine obećali su okončati spiralu nasilja narkobandi jer već deset godina tjeraju strah u kosti građanima zemlje s imidžom globalnog mirotvorca i borca za ljudska prava.
Kristersson je za sve probleme okrivio bivše vlade rekavši da je Švedska dovedena u ovu situaciju zbog 'neodgovorne imigracijske politike i neuspješne integracije'. Podsjetimo, Kristersson je formirao manjinsku vladu desnog centra uz podršku populističkih i antiimigrantskih Švedskih demokrata, čime je okončano osam godina vladavine socijaldemokrata u Švedskoj.
Osim toga, Švedska je desetljećima imala liberalnu imigracijsku politiku i primila je više imigranata po glavi stanovnika nego bilo koja druga europska zemlja tijekom migrantske krize 2015. Danas je čak oko 20 posto stanovnika te zemlje rođeno u inozemstvu.
Liječenje simptoma, a ne uzroka
Šefovi policije još prošle godine govorili su da se zemlja suočava sa svojom najozbiljnijom unutarnjom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata jer se, kako kažu, imigrantske narkobande upuštaju u krvavi sukob.
Kristersson je dosad uveo nekoliko mjera za suzbijanje kriminala, no kako njegovi kritičari vole isticati, one ciljaju samo na posljedice, a ne na uzrok.
Njegova politika suzbijanja kriminala narkobandi između ostalog podrazumijeva produženje kazni za zločine u kojima je korišteno oružje, a nakon 'krvavog rujna' i vojska smije pomagati policiji u borbi protiv kriminala.
Razmatra se i smanjenje dobi u kojoj djeca mogu biti kažnjena za zločine jer bande, prema navodima tamošnje policije, sve više regrutiraju malodobnu djecu za izvršenje naručenih ubojstava, zbog toga što oni mlađi od 18 godina često ostaju nekažnjeni ili im sudovi izriču blaže kazne. A navode da čak ima djece koja sama kontaktiraju s kriminalcima da bi počinila ubojstvo.
Sigurnosne zone – top ili flop?
Nedvojbeno najupečatljivija politička inicijativa bila je uvođenje tzv. sigurnosnih zona. Novi zakon, koji je na snazi od travnja, dopušta policiji da svako područje u kojem je prema njihovoj procjeni nasilje neizbježno - odredi kao sigurnosnu zonu. U praksi to znači da policija može zaustaviti bilo kojeg građanina unutar te zone i pretresti ga, a to inače mogu učiniti samo ako postoji sumnja da je taj građanin počinio zločin.
Prva sigurnosna zona u Švedskoj postavljena je u gradu Norrköpingu nakon što su u lipnju ondje u dva navrata bande pravile nerede. Druga je uspostavljena u Geneti jer je jedna osoba pogubljena u stubištu zgrade početkom srpnja.Sigurnosna zona u Geneti na snazi je bila dva tjedna, počevši od 6. srpnja, a najveći broj policajaca bio je stacioniran oko niza manjih trgovina. U ophodnji su bili i policajci u civilu, a na ulicama su bili postavljeni znakovi upozorenja da cijeli prostor nadgledaju dronovi.
I dok je dio građana govorio da su ovakve mjere suviše represivne i nametljive, drugi su ih pozdravili, rekavši da se osjećaju sigurnije te da bi ih trebalo produžiti jer se boje povratka nasilja nakon ukidanja statusa sigurnosne zone, piše Politico.
Ubrzo se pokazalo da je njihov strah bio opravdan. Samo dva dana nakon što mjere više nisu bile na snazi došlo je do bombaškog napada na trgovinu. Policija sumnja da je to bio dio šireg sukoba između lokalnih bandi, a uhićena su dvojica tinejdžera. Kad je idućeg dana u obližnjoj ulici upucan mladić, uhićena su i druga dva tinejdžera povezana s tim napadom.
Traži se međunarodni odgovor
Stručnjaci kažu da vlada pod hitno mora pokazati napredak u suzbijanju kriminala prije sljedećih izbora, a ankete pokazuju da je to i dalje glavno pitanje za birače.
'Ako smanjenje kriminala ostane visoko na političkom dnevnom redu... glasači će vjerojatno kazniti vladu, s obzirom na to da je smanjenje kriminala ključna točka političkog programa', rekao je Jonas Hinnfors, politolog sa Sveučilišta Göteborg, za Politico.
Gradonačelnica Södertäljea Boel Godner, socijaldemokratkinja, rekla je da nijedna politička mjera neće biti dovoljna da razbije bande koje godinama jačaju u gradovima poput njezina.
Pozvala je na veću nacionalnu i međunarodnu koordinaciju među agencijama za ciljanje vođa bandi i njihove imovine, uključujući ne samo policiju, već i poreznu upravu, carinu i agenciju za financijski kriminal.
'Kada je zločin nacionalni ili čak međunarodni, odgovor na njega također mora biti takav', rekla je.
