Organizatorice subotnjeg prosvjeda #Spasime na čelu s glumicom i scenaristicom Jelenom Veljačom u nedjelju su uputile ženu s malim djetetom, kao žrtve obiteljskog nasilja, da se za konkretnu pomoć obrati udruzi Ženska pomoć sada, koja u svom sastavu, uz najstariju SOS liniju za žrtve nasilja na cijelom istoku Europe (0800 655 222), ima savjetovalište te sklonište za žene na tajnoj adresi u Zagrebu.

'Te nedjelje, kao i svake, bili smo jedini dežurni i primili smo ženu s malim djetetom koja je od inicijative #Spasime zatražila pomoć, a oni su joj dali naš broj telefona. Inače, iz te inicijative uopće nisu kontaktirali s nama', otkriva za tportal Marijana Zrinka Jegrišnik, voditeljica udruge Ženska pomoć sada.

Ona pozdravlja inicijativu #Spasime jer je, kako kaže, javnost dignuta na noge, a svaka je takva inicijativa, bez daljnjega, korisna s obzirom na to da je obiteljsko nasilje ozbiljan društveni problem u Hrvatskoj. Ali...

'Žao mi je što organizacije civilnog društva nisu bile više uključene. Mislim, ako si već poduzeo tako veliku inicijativu, mogao si i prikupiti osnovne informacije od organizacija koje toliko puno rade i toliko puno daju ovom našem društvu. Nismo se mi jučer osnovale, radimo 30 godina. Drago mi je da su barem s Nevom (Tolle, predsjednicom Autonomne ženske kuće Zagreb, op.a.) kontaktirale, ali mislim da su trebale i nas isto tako uključiti, kao i druga skloništa, pa sve to zaokružiti. S te strane, mislim da to nije u redu', kaže Jegrišnik.

Boji li se ona da će se uspostavljanjem novog dežurnog telefona na nacionalnoj razini njihov ugasiti?

'Nećemo se nikada ugasiti. I mi djelujemo na nacionalnoj razini i imamo besplatnu liniju 24 sata. Policija i socijalna skrb uvijek će kontaktirati s nama jer će trebati smjestiti ženu usred noći, a nitko osim nas u Zagrebu nije dežuran 24 sata, vikendima, blagdanima, uvijek', uvjerena je Jegrišnik. Potvrđuje da se upravo tim, neradnim danima, bilježi povećan broj intervencija zbog nasilničkog ponašanja podmazanog alkoholom.

>>>Popis skloništa i savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj

U Zagrebu djeluju dva autonomna skloništa organizacija civilnog društva za žrtve obiteljskog nasilja, u sastavu udruge Ženska pomoć sada i Autonomne ženske kuće. Uz sklonište, AŽKZ ima Žensko savjetovalište, s besplatnom telefonskom linijom (0800 55 44) radnim danom od 11 do 17 sati. U ostalim krajevima Hrvatske djeluje svega nekoliko autonomnih skloništa, dok cijeli potez južno od Zadra pokrivaju Caritasova skloništa u Šibeniku i Splitu.

Udruga Ženska pomoć sada, kako piše na službenoj web stranici, djeluje na razini cijele Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu, na tajnoj adresi radi sigurnosti korisnica. Pozivi stižu iz svih krajeva zemlje i iz inozemstva (Austrija, Njemačka, Švicarska...), gdje borave emigrantice iz Hrvatske, a javilo im se i mnogo strankinja i stranaca - žrtava obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.

A sve je počelo davne 1988. godine, kada je nekolicina aktivistica na ondašnjoj 'crvenoj' Trešnjevci, opjevanom zagrebačkom radničkom kvartu, osnovala udrugu s ciljem aktiviranja prve SOS telefonske linije za pomoć i podršku žrtvama nasilja. Telefon je odmah zaživio, isprva nekoliko sati dnevno, a od 1998. od 0 do 24 sata, tijekom cijele godine. U međuvremenu, osnovano je Savjetovalište - psihološko, pravno i socijalno - kao i Prihvatni centar.

'Naš SOS telefon ima dugu tradiciju i za njega znaju sve službe. Inače, Europa je podijeljena oko toga, pa tako pola europskih zemalja ima nacionalni telefon - uglavnom zemlje s većim brojem stanovnika od Hrvatske - a ostale su iskoristile poziciju organizacija civilnog društva, zadržale i nadogradile njihove SOS telefone. Mi smo mala zemlja i mislim da nema potrebe osnivati nacionalnu liniju, nego da bi se trebalo udružiti snage i možda nas podržati u svemu tome', smatra Marijana Zrinka Jegrišnik, dodajući da je uspostava nove linije 'velik zalogaj', i kadrovski i financijski.

U svakom slučaju, organizacije civilnog društva koje se dug niz godina konkretno bave problematikom obiteljskog nasilja trebale bi na neki način biti uključene u realizaciju zaključaka inicijative #Spasime i Banskih dvora.

'Kontaktiraju s nama djelatnici jedinstvenog europskog broja za hitne službe, 112, u slučajevima kada se radi o obiteljskom nasilju. Preusmjeravaju žrtve nama, osim u slučajevima kada je potrebno zvati policiju. Isto tako, policija nas zove kada se pokaže da je u slučajevima obiteljskog nasilja potrebno smjestiti žrtve u sklonište', navodi Jegrišnik.

Kada telefon zazvoni usred noći, s druge strane najčešće su upravo djelatnici državnih službi; policija zove dežurne socijalne radnike, koji potom zovu udrugu i dovode žene, najčešće s djecom: 'Uglavnom dođu s vrećicom u ruci ili bez ičega, nebrojeno puta u pidžami i papučama, što da vam kažem.'

Sklonište je gotovo uvijek popunjeno. Lani je kroz njega prošao 31 korisnik, a 95 zahtjeva za smještaj moralo se odbiti zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta. Udruga je prošle godine ukupno zaprimila 1591 poziv, što je nešto manje nego prijašnjih godina, kada se ta brojka penjala i do 2500.

'Profilirani smo telefon za obiteljsko nasilje i 80 posto poziva odnosi se baš na to, dok su ostalo info pozivi ili oni za pravne savjete o tome kako provesti razvod braka, ostvariti skrbništvo nad djetetom, kao i oni kojima pružamo potporu u slučajevima kada je žena preživjela nasilje i traži savjet te podršku kako da izađe iz svega toga', kaže voditeljica.

Udruga Ženska pomoć sada održava se skromnim financijskim sredstvima i to preko natječaja. Za cijelu prošlu godinu primili su 237.000 kuna od Ministarstva za demografiju, 182.000 kuna od Grada Zagreba i 65.000 kuna od Zagrebačke županije. Uz voditeljicu, stalno je zaposlena socijalna radnica, dok su psihologinja i pravnica honorarne djelatnice. Na SOS liniji radi od osam do 10 stručnih suradnica koje su prošle edukaciju, obično dvije smjene tjedno (uključujući noćni rad), a njihove naknade su simbolične, na razini volonterskih za troškove prijevoza i topli obrok - od 500 do 600 kuna mjesečno.

Marijana Zrinka Jegrišnik u udruzi je od 1998. kao volonterka, a zaposlena je 2015. godine zahvaljujući tadašnjoj ministrici Jadranki Kosor, koja je prva osigurala mogućnost zaposlenja. S aktualnom ministricom Nadom Murganić suradnja je korektna - 'ona saziva sastanke i trudi se koliko može na svojoj razini' - no u ovoj udruzi očekuju da će im ubuduće, temeljem Istanbulske konvencije, biti osigurana dodatna sredstva za ostvarivanje njihova cilja: promicanja ženskih ljudskih prava i unapređenja odnosa među spolovima te pružanja zaštite, pomoći i podrške ženama i djeci žrtvama nasilja.