Znanstvenici u Velikoj Britaniji i Belgiji vjeruju kako su otkrili na koji način moždane stanicu umiru kod Alzheimerove bolesti
To je bio misterij i izvor znanstvenih rasprava kroz desetljeća.
No tim, piše u magazinu Znanost, povezao je abnormalne protine koji se nakupljaju u mozgu s 'nekroptozom', oblikom staničnog samoubojstva.
Otkrića su opisana kao 'kul' i 'uzbudljiva' jer daju nove ideje u liječenju bolesti, prenosi BBC.
Gubitak moždanih stanica, zvanih neuroni, koji vode do simptoma Alzheimerove bolesti, uključuju gubitak pamćenja.
I ako pogledate unutar mozga ljudi s tom bolešću, vidjet ćete kako se izgrađuju abnormalni proteini koji se nazivaju amiloid i tau.
No znanstvenici nisu uspjeli spojiti točke između ovih ključnih obilježja bolesti
Evo što znanstvenici s britanskog Instituta za istraživanje demencije na Sveučilištu College London i belgijskom KU Lueven, sada misle da se događa.
Kažu da se abnormalni amiloid počinje nakupljati u prostoru između neurona, što dovodi do upale mozga, što se neuronima ne sviđa. To počinje mijenjati njihovu unutarnju kemiju.
Pojavljuju se spletovi taua i moždanih stanica koje počinju proizvoditi specifičnu molekulu (koja se naziva MEG3) koja izaziva smrt nekroptozom. Nekroptoza je jedna od metoda koju naša tijela koriste za čišćenje neželjenih stanica dok se stvaraju nove.
Moždane stanice su preživjele kada je tim uspio blokirati MEG3.
'To je jako važno i zanimljivo otkriće', rekao je za BBC istraživač prof. Bart De Strooper s britanskog Instituta za istraživanje demencije.
'Prvi puta imamo trag kako i zašto neuroni umiru kod Alzheimerove bolesti. Puno se nagađalo 30-40 godina, ali nitko nije otkrio mehanizam.'
'To zaista daje črvsti dokaz da se radi o specifičnom putu samoubojstva'.
Odgovori dolaze iz eksperimenata gdje su ljudske moždane stanice transplantirane u mozak genetički modificiranih miševa.
Nedavno je postignut uspjeh u razvoju lijekova koji uklanjaju amiloid iz mozga i označavaju prve tretmane za usporavanje uništavanja moždanih stanica.
Prof De Strooper kaže da otkriće koje blokira MEG3 molekulu mogu zadržati mrtve moždane stanice što bi moglo dovesti do 'cijele nove linije razvoja lijekova'.
Međutim, trebat će godine istraživanja.
Prof Tada Spires-Jones sa Sveučilišta u Edinburghu i predsjednica Britanskog saveza neuroznanosti, kaže kako je to 'super rad'.
Rekla je da se 'adresira na jednu od temeljnih praznina u istraživanju Alzheimerove bolesti… ovo su fascinantni rezultati i bit će važni za napredovanje u polju.'
Međutim, naglasila je da su 'potrebni mnogi koraci' prije nešto što se zna može li se to iskoristiti kao učinkovit tretman za Alzheimerovu bolest.
Dr. Susan Kohlhaas s britanskog istraživanja Alzheimerove bolesti, kaže kako su otkrića 'uzbudljiva', ali su i dalje u vrlo ranoj fazi.
'Ova otkrića su važna jer ukazuju na nove mehanizme stanične smtri kod Alzheimerove bolesti koja prije nismo razumjeli i mogla bi otvoriti put novim tretmanima koji će u budućnosti usporiti ili čak zaustaviti napredovanje bolesti'.