Na znanstvenom skupu 'Kada je nastala hrvatska država', održanom u organizaciji osječkoga Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademik Rudolf je rekao kako faktografija nalaže da to bude 25. lipnja 1991. jer je toga dana Hrvatski sabor prihvatio konstitucijske akte, Ustavnu odluku o proglašenju neovisne i samostalne Republike Hrvatske te Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, koji su, bez obzira na tromjesečni moratorij za njihovu primjenu, apsolutno valjani kao podloga za nastanak države jer te odluke nikada nisu stavljene izvan pravne valjanosti.

Smatra kako je važno odrediti datum nastanka države jer od tog dana počinju vrijediti njezini zakoni, prestaju vrijediti zakoni države prethodnice, a država tog dana stječe svoje granice jer se po pravilima međunarodnoga prava granice definiraju kako su zatečene na dan stjecanja neovisnosti.

Šeks je ocijenio da je Hrvatska 25. lipnja 1991. imala sve atribute i konstitutivne elemente koji je čine državom, teritorij, stanovništvo te nedjeljivu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, i da je odlukama od 25. lipnja definitivno potvrđena kao suverena i samostalna država. Smatra da 8. listopada 1991., kada Hrvatska, odlukom Sabora, neopozivo raskida državnopravne veze s bivšom SFRJ i stječe punu neovisnost, nije dan kad je država nastala, kao ni 15. siječnja 1992., kad je međunarodno priznata, datum koji je ocijenio kao 'nebitan i irelevantan za nastanak hrvatske države'. Istaknuo je kako je točno da smo 8. listopada postali suvereni u smislu međunarodnoga prava, ali to se odnosi na postupak sukcesije bivše zajedničke države.

Ocijenio je kako rasprava 'ima reperkusije i na odluku Ustavnog suda RH' kojom je ukinuta pravomoćna presuda Vrhovnog suda Branimiru Glavašu i ostalim optužnicima za ratni zločin u Osijeku 1991. , a gdje je Vrhovnom sudu naloženo da utvrdi jesu li se zločini dogodili u okviru međunarodnog ili pak nemeđunarodnog sukoba, što su svojim presudama utvrdili Vrhovni i zagrebački Županijski sud. Istaknuo je kako iz takvih presuda proistječe da je u Hrvatskoj od 25. lipnja do 8. listopada trajao građanski rat, da se od 8. listopada nisu primjenjivali hrvatski pravni propisi, da su jedine regularne vojne postrojbe bile postrojbe JNA i da su sve odluke predsjednika Republike, Sabora i Vlade do 8. listopada bile nezakonite.

Za takvo stajalište zagrebačkoga Županijskog suda rekao je da je 'izvan pameti i razuma', a usprotivio se i stajalištu tog suda koji je u presudi zaključio da je država nastala tek međunarodnim priznanjem 15. siječnja 1992.

Obrazlažući i presudu Ustavnog suda, predsjednica Jasna Omejec rekla je kako se odluka tog suda bavila i određivanjem datuma kada je Hrvatska stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnoga prava. Podsjetila je da se 8. listopada 1991. donijela odluka o razdruživanju od bivše SFRJ te smatra da od tog datuma, pravno i činjenično, počinje djelovanje odluke o suverenitetu i samostalnosti od 25. lipnja te godine, čija je primjena bila suspendirana na tri mjeseca.

Omejec smatra kako Hrvatska tek 8. listopada 91. 'stvara svoj vlastiti normativni poredak', da je za primjenu međunarodnoga prava kad je riječ o domaćim sudovima relevantan završetak procesa raspada SFRJ za Hrvatsku, a ne događaji koji su se zbili tijekom tog procesa, te kako svi kriteriji upućuju na to da je 8. listopada 91. počeo stvarni državnopravni život RH. Istaknula je kako su društvene rasprave i sporovi o tome kada ćemo slaviti rođendan države posve legitimni i dobrodošli, ali se ne bi smjeli preliti u sudski prostor i postupke koje vode kazneni sudovi.