Ništa iznenađujuće, kaže demograf Nenad Pokos. Broj stanovnika smanjio se za 9,25% u posljednjih 10 godina i riječ je o dramatičnom padu, ocjenjuje Pokos i dodaje kako Hrvatska već desetljećima ima izuzetno loše demografske trendove.

'Mi spadamo u krug 10 svjetskih zemalja koje imaju najnepovoljnija demografska kretanja. To upravo pokazuje i ovaj popis. Jer gubitak od 400 tisuća stanovnika u 10 godina je enorman pad', komentirao je Pokos za Studio 4 HRT-a, dodavši kako su demografi u posljednjih 10 godina, prema pouzdanim podacima koje se prati po maticama rođenih i umrlih, zabilježili da nas je - prirodnim putem - manje 150 tisuća, odnosno da je između 2011. i 2021. rođeno 150 tisuća manje stanovnika nego što ih je umrlo.

Hrvatska, dodaje, bilježi i intenzivno iseljavanje.

'Govorili smo da bi ta negativna migracijska bilanca iznosila oko 250 tisuća stanovnika i upravo ovaj podatak kazuje da smo iseljavanjem između dva popisa izgubili oko 250 tisuća stanovnika', rekao je te dodao kako su upozoravali da podaci kojima se koristi Državni zavod za statistiku, a koje preuzima od Ministarstva unutarnjih poslova, nisu pouzdani i vjerodostojni.

Objasnio je i zašto tako misli:

'Po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku mi smo u tih 10 godina imali negativnu migracijsku bilancu od oko 112 tisuća stanovnika. Ovo je više nego dvostruko. Svatko tko ovo prati, onda prati i strane statistike, koje su pouzdanije od naših, gdje se vidi koliko je naših stanovnika u kojoj europskoj i izvaneuropskoj zemlji. I to nam nisu vjerovali, mnogi su nas proglašavali pesimistima, defetistima, katastrofičarima itd', rekao je.

Kaže i kako niz godina imamo više birača nego punoljetnih stanovnika.

'Imamo, evo sad je prije nekoliko dana pisalo, znatno više zdravstvenih osiguranika nego što imamo stanovnika. Sad će oni početi "čistiti" ove stanovnike koji žive u inozemstvu', nastavio je te dodao kako se to moglo učiniti i prije.

'Mi još uvijek nemamo registar kuća i stambenih jedinica i to je glavni razlog zašto nemamo registar stanovništva. Dakle, svaka kuća i stan u Hrvatskoj bi trebali dobiti identifikacijski broj po čemu bi se lociralo, a mi to nemamo', kaže Pokos.

Ovakvog popisa neće biti 2031. jer ćemo, kaže, morati pod pritiskom Europske unije napokon uvesti registar stanovništva.

'Po zadnjim procjenama DZS-a, Zagreb ima nešto više od 809 tisuća stanovnika, a ispada da je i Zagreb zabilježio smanjenje od 2,5%. Nakon Zagreba nam dolaze Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, dvije primorske županije koje također privlače brojne stanovnike mlađe dobi, zbog turizma ponajprije, ali ovdje imamo još jedan problem koji se ponavlja iz popisa u popis. Mnogi stanovnici koji ustvari ne žive u primorskim mjestima gdje je razvijen turizam, prijavljuju se u ta mjesta da bi izbjegli plaćanje poreza za svoje vikendice i apartmane ili da bi dobili neke beneficije, kao što je npr. otočna iskaznica s kojom imaju povlašten prijevoz trajektom ili nekim drugim brodićima', dodaje.

Komentirao je i porast broja stanova, kazavši da bi razlog mogao biti bolji obuhvat.

'Mnogi su prije izbjegavali popisivati svoje vikendice i apartmane, upravo zbog ovih razloga',- objašnjava.

Vukovarsko-srijemska županija ima najveće stope iseljavanja posljednjih godina, pogotovo nakon što smo ušli u Europsku uniju, kaže. Posebno se, nastavlja, ističu Županja i okolica.

'Tu se događa nešto strašno. Tu su ogromne mase mladih ljudi koji odlaze i u Njemačku, a najveći broj zadnjih godina i u Irsku', dodaje. Odlaze, kaže, i u Austriju, a čeka nas i iseljavanje u Švicarsku.

Što se tiče doseljenika, mi smo im često samo prolazna točka prema zapadnoeuropskim zemljama ili se u Hrvatskoj zadrže nekoliko godina, kaže Pokos.