Broj kućanstava prema popisu je 1.438.423, što je 5,31 posto manje nego 2011. godine, dok broj stambenih jedinica iznosi 2.350.444, što je 4,61 posto više.

Lidija Brković, ravnateljica DZS-a, kazala je da se popis odnosi na stanovništvo unutar granica RH i da se ne odnosi na iseljeništvo.

'Digitalizacija popisa u prvoj fazi pokazala se kao velika prednost u novonastalim epidemiološkim okolnostima. Tu je mogućnost iskoristilo više od 400 tisuća stanovnika. Ovo je najsloženije statističko istraživanje. Kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi samo temeljem statističkih podataka', kazala je Brković.

Navela je da je po županijama najmanji pad stanovništva u Gradu Zagrebu, zatim u Dubrovačkoj županiji te u Zadarskoj županiji.

Najveći pad zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji, u kojoj je broj stanovnika manji za 45 tisuća, dok u Vukovarsko-srijemskoj živi 35 tisuća ljudi manje.

Osim stanovništva, pao je broj kućanstava na razini Hrvatske. Najmanji pad broja kućanstava bilježi se u Gradu Zagrebu te iznosi -0,2 posto.

Broj stanova povećan je gotovo u svim županijama i najveći broj zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji. Pad broja stambenih jedinica zabilježen je u četiri županije, a najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji. Kako je rečeno na konferenciji za medije, ovo su prvi rezultati koji su podložni manjim promjenama. Što se tiče dobne strukture, u DZS-u kažu da je to sljedeća faza rada u kojoj će objaviti podatke o dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva. Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kazao je da se podaci neće značajno mijenjati, ali da imaju određeni broj stanovnika koji su popisani, ali nisu imali dovoljno podataka da ih stave u određeno naselje.

'Treba se to temeljito pregledati, u nekim situacijama čak i ručno. Uvijek je problem u jednom postotku koji je zahtjevniji, ali i oni koji se teže prepoznaju. Primjerice tamo gdje imamo osobe s istim OIB-om, no radi se o različitim osobama. Takve osobe može se prepoznati samo ako ih se pojedinačno pogleda. Takvih slučajeva ima jako puno. Ima još raznih slučajeva koji se trebaju pregledati', kazao je Plesac.

'DZS će najmanje mjesec dana prije objave svakog podatka najaviti to u svojem kalendaru, tako da će javnost biti pravovremeno informirana', naglasila je načelnica sektora u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić Hadžalić. Dodala je da je objava podataka regulirana uredbama EU-a te da je Hrvatska dužna dostaviti Eurostatu sve podatke 27 mjeseci od relevantne godine.

'Objava će se odvijati sukcesivno, dakle prvo idu spol, dob, etnokulturalna obilježja, pohađanje škole i onda sva ostala obilježja', navela je Rogić Hadžalić. Kako je referentna točka popisa bio 31. kolovoza 2021., prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, na popis stanovništva Hrvatske ušli su svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Popis se provodio u dvije faze: samopopisivanjem uz pomoć sustava e-Građani do 26. rujna 2021., a uslijedila je druga faza (terensko popisivanje), za koju je bilo predviđeno da će trajati od 27. rujna do 17. listopada 2021., ali je iz niza razloga rok pomican dva puta. Najprije do 29. listopada, potom do 14. studenog.

Ovogodišnji popis bio je jedinstven u odnosu na sve dosadašnje jer su se podaci prvi put prikupljali digitalno.