Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950.

Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.

Dan hodočašća u mnogim dijelovima svijeta

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: 'Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!'

Veliku Gospu katolici prepoznaju u Starom i Novom zavjetu

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

Nebeska 'kraljica Hrvata'

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molili za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao 'kraljicu Hrvata'. Kroz povijest zazivali su je i 'fidelissima advocata Croatiae' (najvjernija zagovornica Hrvata).

Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ 'Hrvati', prvo što će vam odgovoriti bit će 'Velika Gospa'. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju među inima ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i Voćunu.

U hrvatskim marijanskim svetištima očekuje se pola milijuna posjetitelja

Iz Ministarstva turizma u četvrtak su iznijeli procjene da se u marijanskim svetištima ove godine očekuje oko pola milijuna posjetitelja, napomenuvši kako vjerski turizam u Hrvatskoj bilježi dobre rezultate te ima veliki potencijal za rast i razvoj.

S obzirom da jedno od većih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, ono Gospe Sinjske u Sinju ove godine obilježava veliku, 300. obljetnicu, upravo se u tom svetištu očekuje moguće i najveći broj posjetitelja, više od 200 tisuća u tjednu pred Veliku Gospu, a zasigurno će ih na desetke tisuća biti tamo i na sam blagdan, kada će se mise održavati od ranog jutra skoro svaki sat, i gdje će ove godine euharistijsko slavlje, prema najavama, predvoditi kardinal Josip Bozanić.

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici prošle je godine posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika, a ove godine predviđaju da će ih doći i više. Veću posjetu, od bar oko 40 tisuća ljudi, očekuju i Svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu (Rijeka), kao i u Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, koje tradicionalno na taj blagdan posjeti 60–70 tisuća vjernika.

S obzirom da Svetište Gospe od suza u Pleternici kod Požege ove godine slavi 60. obljetnicu štovanja Gospe od suza i 10. obljetnicu proglašenja Pleternice Svetištem, i tamo se očekuje veći brojem hodočasnika nego prošle godine.