U Hrvatskoj su najčešće žrtve seksualnog nasilja žene i djevojke u dobi od 15 do 24 godine, a najbolji način borbe protiv seksualnog nasilja jest učinkovit kazneni progon počinitelja, poručeno je danas s okruglog stola 'Ukidanje stereotipa i diskriminacija žena - seksualno nasilje u zakonskim procedurama u Hrvatskoj'.
Kako je rečeno, baš zato iznimno je važno učinkovito zakonodavstvo i njegova usklađenost s ljudskim pravima.
Voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja Maja Vukmanić iznijela je podatke Ministarstva unutarnjih poslova po kojima su godine 2008. počinjena 702 kaznena djela protiv spolne slobode i ćudoređa, od kojih 128 silovanja.
Govoreći o praktičnim primjerima, Vukmanić je rekla da se Centru najčešće javljaju mlade djevojke koje su u sudskom procesu te traže pravnu pomoć. Njihova pitanja često su konkretna, a najčešće se odnose na to moraju li se susresti sa silovateljem, gdje će sjediti i slično.
Pravnici udruge B.a.b.e. analizirali su sudsku praksu u kaznenim djelima silovanja Vrhovnoga suda te županijskih sudova u Karlovcu, Rijeci, Zagrebu i Vukovaru.
Po riječima jedne od aktivistica te udruge Renate Ćuk, analizirali su 20 presuda te su zaključili da su žrtve tijekom samoga sudskog procesa 'nepotrebno bile viktimizirane dugim postupcima, davanjem višekratnih izjava, susretima sa silovateljima i slično'.
Zanimljivi rezultati dobiveni su analizom pet silovanja u braku te njihovom usporedbom s kvalificiranim oblikom silovanja, rekla je Ćuk, dodajući kako se pokazalo da je sud manje vjerovao oštećenici ako je sa silovateljem bila u braku.
Analiza sudske prakse županijskih sudova pokazala je da se žrtva često više puta ispitivala tijekom suđenja, uvijek u prisutnosti okrivljenika, a u jednom je predmetu glavna rasprava trajala čak 13 godina.
Istraživanja o stajalištima policajaca o žrtvama seksualnog nasilja pokazala su da su dodatno educirani policajci bili spremniji vjerovati žrtvinu iskazu, a ostali su se prema žrtvi odnosili s nepovjerenjem, istaknula je Ćuk.
Odvjetnica Ljubica Matijević-Vrsaljko upozorila je da se u spolnim deliktima ne bi trebalo inzistirati samo na činu 'očite sile'. Istaknula je da danas na sudovima ispitivanje često ide u smjeru kako je žrtva bila odjevena, je li imala mini haljinu, je li bila u diskoklubu i slično, to jest propituje se ponašanje žrtve kao da je ona izazvala silovanje.
Po njezinu mišljenju, trebalo bi mijenjati normativni okvir, a odgovarajućim edukacijama i način postupanja prema žrtvama silovanja.
Okrugli stol o diskriminaciji žena i seksualnom nasilju u zakonskim procedurama u Hrvatskoj organizirao je Vladin ured za ravnopravnost spolova i udruga B.a.b.e.
