U Zadru su u četvrtak predstavljeni izvještaji za četiri dalmatinske županije koje pokazuju da Dalmacija najviše potencijala obnovljivih izvora ima u području iskorištavanja energije vjetra i Sunca. To su prve studije te vrste u Hrvatskoj, koje s velikom preciznošću utvrđuju lokalne klimatološke prilike za ostvarivanje takvih projekata.

Tehnički potencijal energije vjetra u Zadarskoj županiji iznosi 300 MW, procijenio je EIHP na osnovi provedenih terenskih mjerenja i proračuna. Najveći energetski potencijal energije vjetra nalazi se na izloženim planinskim vrhuncima u središnjem i istočnim dijelovima te županije. Intenzitet sunčevog zračenja u povećava se u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Najveća ozračenost iznosi 1,50 MWh po četvornom metru na Dugom otoku, Ugljanu i Pašmanu. Na planinskom dijelu iznosi 1,30 MWh po četvornom metru, a u Biogradu 1,35 MWh na kvadratu površine.

Dražen Jakšić iz EIHP-a, voditelj projekta u okviru kojeg je provedeno istraživanje, kaže da lokalne zajednice i ulagači sada imaju sve potrebne informacije o prirodnim uvjetima za razvoj sustava obnovljivih izvora energije.

'Lokalne vlasti u prostorno-planskim dokumentima moći će utemeljeno odlučivati pri predviđanju konkretnih lokacija za sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije', objasnio je Jakšić.

Energija vjetra i sunca najznačajniji su obnovljivi izvori energije i u sljedeće tri dalmatinske županije, pokazuju izvještaji. Potencijal energije vjetra u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 250 MW, Splitsko-dalmatinskoj 450 MW i Dubrovačko-neretvanskoj 150 MW. Do kraja 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji već su instalirane tri vjetroelektrane ukupne snage 33,8 MW.

Ozračenost se povećava prema jugu. U Šibensko-kninskoj županiji srednja dnevna ozračenost vodoravne plohe kreće se oko 1,54 MWh po četvornom metru (Šibenik), u Splitsko-dalmatinskoj od 1,60 do 1,35 MWh po kvadratu, a u Dubrovačko-neretvanskoj od 1,60 do 1,50 MWh po kvadratu.

Istraživanja EIHP u županijama obuhvatila su još biomasu, hidro i geotermalnu energiju, koje u Dalmaciji imaju manju potencijalnu važnost, ali njihova važnost naglašena je u izvještajima za druge županije.

Raspravljajući o navedenim podacima, savjetnik za zaštitu prirode u Zadarskoj županiji Milan Miočić Stošić predložio je da država utvrdi prioritetna područja za razvoj projekata OIE i investitorima dodjeljuje koncesijska prava za njihovu realizaciju. 'Na isti način kao što sada omogućavamo iskorištavanje drugih prirodnih resursa, možemo uvjetovati i iskorištavanje obnovljivih izvora u energetske svrhe', ustvrdio je Stošić-Miočić.

Na zadarskoj radionici predstavljeni su rezultati ankete o provođenju održivih energetskih politika u županijama, gradovima i općinama u Hrvatskoj, koje je pokazalo da postoje brojne razlike među lokalnim sredinama.

'S obzirom na to da smo više puta lokalne i regionalne samouprave poticali na sudjelovanje u istraživanju, iskustvo u provedbi ove ankete pokazuje da potreba za energetskom učinkovitosti, štednjom i upotrebom obnovljivih izvora energije još nije u potpunosti prihvaćena u svijesti onih koji vode obnašaju tu razinu vlasti', rekao je Daniel Rodik, koordinator projekata iz DOOR-a.

U većini ispitanih gradova i županija postoji problem zanemarivanja održive energetske politike, ali ispitivanje je pokazalo da ipak ima i pozitivnih primjera. Rodik je istaknuo Rijeku, Primorsko-goransku županiju i Koprivnicu kao primjere s projektima kakvi bi mogli poslužiti kao model za druge sredine. Primjerice, registar krovova podobnih za solarne sustave u Rijeci.

Upitnik je poslan na adrese svih 21 županije i 48 gradova, ali istraživanju se odazvalo sedam županija i 18 gradova. Među onima koji su odgovorili na upitnik samo jedan grad i tri županije osnovali su ured ili upravni odjel koji se bavi isključivo energetikom. Iz odgovora na upitnik moglo se saznati kako za područje osam gradova i pet županije djeluje regionalna energetska agencija, a na pitanje 'Provodi li vaša lokalna jedinica aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom?' odgovor 'ne' stigao je iz tri grada. Svih sedam županije na isto je pitanje odgovorilo potvrdno, no samo je u dvije županije usvojen Plan učinkovitog korištenja energije predviđen Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji.

Ovo su samo neki od odgovora na pitanja iz upitnika pri čemu je analiza, kako je naveo Daniel Rodik, pokazala kako u većini ispitanih gradova i županija postoji problem zanemarivanja održive energetske politike, ali i kako postoje gradovi i županije koji u tom smislu mogu poslužiti kao pozitivni primjeri i modeli. Temeljem velikog broja županija i gradova koji na upitnik nisu odgovorili, još uvijek pokazuje nespremnost tijela javne uprave na uključivanje organizacija civilnog društva u procese kreiranja javnih politika pa time i politike energetske učinkovitosti.

Zadarska radionica organizirana je u okviru projekta 'REPAM - Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije' Energetski institut Hrvoje Požar, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba i udruga Focus iz Ljubljane uz financijsku potporu EU te projekta 'Moja energetska politika' koji financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. U drugom projektu uz DOOR sudjeluju Press centar za okoliš iz Osijeka, Eko - Zadar, Zvono uz Kupu iz Karlovca i Astronomsko društvo Višnjan. Predstavljanje izvještaja za ostale županije slijedi u lipnju u Rijeci, zatim u Osijeku i Karlovcu.