HRT planira prodati nekoliko nekretnina vrijednih desetke milijuna eura, među kojima se nalaze dubrovačke Vila Dubravka i Vila Čingrija, zgrada na riječkom Korzu, zgrada u Dežmanovu prolazu i prostori u Biankinijevoj ulici u Zagrebu te garaža na zagrebačkoj Savici.Razloge za moguću prodaju na HRT-u pravdaju mogućnosšću da im od Porezne uprave na naplatu stigne 300 milijuna kuna dugovanja za period 2004. - 2008. oko kojeg se vodi sudski spor
Izuzev objekta u Dežmanovu prolazu, kojeg koristi Ministarstvo pravosuđa, svim ostalim nekretninama trenutno se služi HRTU dubrovačkim vilama i na riječkom Korzu smještena su dopisništva radija i televizije, dok je prostor u Biankinijevoj ulici koristila HRT-ova posrnula sestrinska tvrtka Orfej
Ideja da se nekretnine prodaju, kako bi se saniralo dugovanje prema državi, uglavljena je u Plan restrukturiranja koji bi, nakon odbijanca iz Banskih dvora potkraj prošle godine, a potom i odbacivanja njegova dodatka u sječnju ove godine, oba puta na zatvorenim sjednicama Vlade, ponovno trebao doći na Markov trg. Predloženi strateški dokument je predviđao i otpuštanje 389 zaposlenih, otpremnine za otpuštene u visini od 23,8 milijuna kuna, dok bi godišnja ušteda na plaćama zbog smanjenja broja ljudi iznosila 54,4 milijuna kuna, a ukupna ušteda u troškovima bila bi 81,3 milijuna kuna, ali se prodaja nekretnina sve do danas u javnosti nije spominjala.
I dok dio članova Nadzornog odbora (NO) HRT-a, koje smo kontaktirali, tvrdi kako je prodaja nekretnina zapravo uvod u potpunu rasprodaju obiteljskog srebra, što neće dopustiti, jer smatraju da HRT nije agencija za nekretnine već kuća za proizvodnju RTV sadržaja, iz vodstva kuće ističu da se to planira napraviti samo ukoliko im na račun sjedne Porezna uprava zbog duga od 300 milijuna kuna oko kojeg se vodi sudski spor.
Podsjetimo, u svibnju ove godine PU je poslala HRT-u čestitku u obliku prvostupanjskog poreznog rješenja u kojem traže da im se plati dugovanje za razdoblje od 2004. do 2008. u iznosu od 422 milijuna kuna.
Kako je u tom dugu dio bio neosporan, na Prisavlju su iskoristili mogućnost reprograma i 76 milijuna kuna su pristali vratiti u 30 rata. U srpnju je pak ovrhom s računa skinuto 50 milijuna kuna na ime dugovanja za PDV iz 2002. godine, a sada strahuju da bi i ostatak iz perioda od 2004. do 2008. mogao doći na naplatu.
U čelništvu kuće smatraju da nema poslovne logike prema kojoj bi HRT posjedovao nekretnine kao što su dubrovačke vile. Drže da bi bilo logičnije da se HRT nalazi u zgradama koje su prilagođene djelatnosti koju obavljaju, a ne u onima u kojima za postavljanje klime ili za uređenje septičke jame, što su radili prošli mjesec u Čingriji, treba tražiti dozvole konzervatora.
Uz to napominju da su zgrade u iznimno lošem stanju, da je njihovo održavanje iz godine u godinu sve skuplje te da u prodaji, ako će do nje doći, ne bi trebalo biti ništa sporno jer pravo prvokupa imaju država, županija i grad.
A interes za jednom nekretninom, za Vilom ČingrijomGrad Dubrovnik iskazao je još ovog proljeća kada je Upravi HRT-a poslao pismo u kojem su ponuđene varijante prema kojima bi Grad trgovao s HRT-om. Prema jednoj varijanti, Grad je bio spreman otkupiti zgradu s pripadajućim parkom, u drugoj se tražila mogućnost ustupanja samo parka radi njegova otvaranja za javnost, dok su se u trećoj, uz dio novčane kompenzacije, HRT-u nudila zamjenska lokacija na Babinu kuku i DTS-u.
