NEUOBIČAJENA PROSLAVA PRVOG SVIBNJA

Evo kako su banka i pravosuđe blokirali 300 radnih mjesta

01.05.2014 u 06:14

Bionic
Reading

Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) Praznik rada i ove godine će obilježiti dosta neuobičajeno: umjesto tradicionalnih prosvjednih parada i mahanja karanfilima, svoj skup održat će u gospodarskoj zoni u mjestu Čaporice pokraj Trilja. Ondje će, kako je potvrdio predsjednik Ozren Matijašević, na konkretnom primjeru pokazati tko je doista kriv za nedostatak investicija u Hrvatskoj

'Upoznat ćemo javnost s postupcima poslovne banke i hrvatskog pravosuđa, koji za posljedicu imaju petogodišnje blokiranje rada privatne tvrtke i sprečavaju zapošljavanje najmanje tri stotine radnika', kazao je Matijašević za tportal.

Radi se o tvrtki Oporaba, koja je osnovana prije pet godina i trebala se baviti reciklažom i zbrinjavanjem različitog otpada, kao i proizvodnjom nusproizvoda - od plastičnih čaša i ambalaže do ampula za izradu novih plastičnih boca. U ambiciozno zamišljenom ciklusu, koji je prošao sve recenzije i čak dobio državne subvencije, prije četiri godine izgrađene su dvije goleme hale od po nekoliko tisuća kvadrata i taman kad je započelo opremanje strojevima - u priču se uključila Erste banka

'Zaustavili su dogovoreni posao, ne poštuju ugovore i pomoću krivotvorenih dokumenata žele mi oteti sve! Žele uzeti biznis za nekoga i uopće im nije u interesu da im se posuđeni novac vrati', teško optužuje vlasnik tvrtke Slobodan Radić. Danas će ugostiti sindikaliste i medijima predočiti svu dokumentaciju, no za tportal je pristao iznijeti kratku kronologiju slučaja.

'Osnovali smo tvrtku koja je u jednom pogonu trebala reciklirati plastične boce i iz otpadnog materijala proizvoditi ampule za boce, plastične čaše i slične stvari. U drugom pogonu trebale su se reciklirati gume, ali i proizvoditi struja', objašnjava Radić. S Erste bankom je, tvrdi, sklopio ugovore po kojima će investiciju pratiti preko povezanog Immorenta putem leasinga, početak naplate trebao je biti šest mjeseci nakon puštanja tvornice u rad, no već u ožujku 2010. godine uslijedila je ovrha i početak kalvarije.

Blokirali su nam račune i svu imovinu na osnovi lažnog ugovora o solemnizaciji, iako ništa slično nikada nisam potpisao. Nisam ni bio ni kod kakvog bilježnika u Zagrebu! Poslovni partner koji je trebao uložiti četiri milijuna eura, pored osam milijuna iz kredita, povukao se, propala mi je jamčevina za jedan stroj, a drugi stroj vrijedan 250 tisuća eura stoji neiskorišten', kaže Radić.

Nismo došli ni u situaciju da počnemo vraćati kredit, a oni su nas blokirali! Protuzakonito su nam uzeli i naknade za koncesiju, kao i subvencije, pa su osim nas prevarili i državu. Što je još gore, zbog potpune blokade ne možemo realizirati kredit ni s jednom drugom bankom, iako već imamo odobrenje za konačnu kupnju strojeva. I tako se pet godina borimo i gledamo kako sve propada, a dosad smo mogli raditi i imati preko pet stotina zaposlenih', ljuti se vlasnik tvrtke.

Tvrdi i da je slučaj više puta prijavljivao policiji te da ga čude ekspresne ovrhe i blokade na temelju krivotvorenog ugovora o solemnizaciji, no kaže i da ga nitko ne želi ni poslušati. Ima svoje mišljenje o razlozima ovakvog postupanja banke i mogućim lobijima koji stoje iza toga, no ne želi ga javno izreći. Erste banka mu, dodaje, praktički nije ni odgovorila na brojne dopise.

Ovih dana angažirao je novog odvjetnika i kreće u još jednu rundu pravosudne bitke.

Erste banka: Sve je po pravilima

Tportal je od Erste banke zatražio odgovor na konkretna pitanja o ovom slučaju, no dobili smo tek nekoliko uopćenih fraza. Ipak, prenosimo ih u cijelosti: 'Erste grupa nije u mogućnosti u javnosti otkrivati detalje poslovnog odnosa s bilo kojim od svojih klijenata, s obzirom da je u obvezi čuvati bankovnu tajnu. Osim toga, niti jedna članica Erste grupe nema običaj komentirati izjave drugih pojedinaca, udruga ili institucija, pa to ne bismo niti ovog puta. Općenito možemo reći da sve članice grupe posluju u skladu sa svim važećim pozitivnim propisima, a to se odnosi i na sklapanje ugovora o kreditu u kojima se propisuju adekvatni instrumenti njegovog osiguranja, kao i na situacije u kojima se, nažalost, mora provesti  postupak prisilne naplate pri čemu se poštuju sve propisane procedure i pravila, odnosno postupa na temelju odredbi ugovora koji su prethodno potpisale sve ugovorne strane. Načelno govoreći, u slučajevima kada klijenti dođu u poteškoće s otplatom kredita, uvijek se poduzimaju koraci kako bi se zajednički s njima pronašla optimalna rješenja za podmirenje dospjelih obveza. Bitno je naglasiti da se u velikoj većini slučajeva uspijeva pronaći rješenje u vidu nekog od modela reprograma obveza, kad god za to postoje objektivni uvjeti, kao i dobra volja te suradnja klijenta. Kada uslijed okolnosti nije moguće pronaći optimalno rješenje, čemu općenito mogu doprinijeti i situacije poput jednostranog kršenja ugovornih odredbi, naknadnog opterećenja nekretnine pod hipotekom bez suglasnosti ili neispunjavanja dogovorenih opcija podmirenja dospjelog duga, u konačnici se pristupa postupku ovrhe te se u tom postupku naplaćuju potraživanja. Samo provođenje ovrhe postupak je koji nije ugodan niti za klijenta niti za financijsku instituciju, ali financijska institucija ga je dužna provesti u onim slučajevima kada ne postoji drugačije rješenje, ponajprije radi zaštite interesa svojih deponenata čijim sredstvima raspolaže.'