'Ja ga se sjećam kao vrhunskog vojnika koji je predložio jedan projekt s kojim smo vjerojatno mogli prije završiti rat. To tada nije bilo prihvaćeno pa je zbog toga imao posljedice. Bio je patriot i čovjek koji je znao izabrati stranu i u Drugom svjetskom ratu i sada u Domovinskom ratu', kazao je kratko za tportal bivši predsjednik RH Stipe Mesić.

S puno emocija Špegelja se prisjetila i bivša ministrica obrane Željka Antunović.

'Teško mi je sažeti po čemu ću ga sve pamtiti. Puno emocija mi prolazi kroz glavu. Gospodin Špegelj i ja potječemo iz istog kraja, pa ću ga i po tome pamtiti. Pamtit ću ga kao čovjeka nježnog lica i govora, iako je bio vojnik. Pamtit ću ga po jasnom doprinosu Domovinskom ratu u trenucima kad je trebalo bez razmišljanja stati na pravu stranu. Pamtit ću ga kao finog gospodina koji je uvijek bio spreman pomoći savjetima', prisjetila se Antunović za tportal.

Doprinos Špegelja na početku Domovinskog rata nije mogao zanijekati ni bivši ministar obrane Jozo Radoš.

'Pamtit ću ga ponajprije po visokoj aktivnosti i angažiranosti u vrijeme početka i tijekom rata u Hrvatskoj i po velikoj hrabrosti u zagovaranju vlastitih koncepcija i stajališta. On je kao visoki časnik, zapovjednik bivše Petoarmijske oblasti, svakako pomogao u pripremi Hrvatske za rat, a značajan je njegov doprinos kao ministra obrane', kazao je Radoš.

Radoša se, kaže, uvijek dojmila Špegeljeva sposobnost da mirno polemizira s onima koji nisu dijelili njegovo mišljenje. 'To je vrijednost i za demokratski život Hrvatske pogotovo jer Špegelj dolazi iz vojnih krugova za koje se smatra da nemaju tu vrijednost', kazao je Radoš.

Važnost Špegelja kao jednog od rijetkih generala JNA koji se od početka aktivirao u novijoj Hrvatskoj, istaknuo je i analitičar portala Obris.org Igor Tabak

'Istaknuo bih njegovu važnost i zbog obnašanja mjesta ministra obrane u najproblematičnijem razdoblju novije povijesti. Tamo je izdržao godinu dana u momentu u kojem se čitava plejada likova izmjenjivala na samo nekoliko mjeseci i u tom svom periodu ministarskog staža pokazao je neke ideje i načelne poglede i na geostrategiju ovog prostora i hrvatsku obranu, kakve u Hrvatskoj dugo godina nisu viđane', kazao je Tabak za tportal.

Špegeljev pad bio je prekretnica, dodaje Tabak. 'S jedne strane zbog promjene kompletnog pogleda na vođenje rata koji je ubrzo počeo, ali i na promjenu odnosa prema zemljama u hrvatskom susjedstvu. Osim toga, ta njegova smjena je na neki način početak ove podvojenosti koja se od onda vidi u svim stvarima koje imaju veze s Domovinskim ratu, to je početak paralelnih priča', kaže Tabak.

Špegelju treba zahvaliti i zbog njegovih memoara, zbog kojih se, kaže Tabak, danas počeo rasvjetljavati taj period u Hrvatskoj. 'Riječ je o jednom od rijetkih aktera Domovinskog rata koji je izašao s koherentnom i podacima prepunom knjigom memoara. Ta njegova knjiga s jedne strane stvorila mu je dodatan broj protivnika tijekom života koji su ga strastveno osporavali. Na temelju njegova autoriteta i jedne težine njegova znanja i karijere, zanimljivo je da su osporavanja uvijek ostala na sadržaju, a nisu prešla na osobu. Za mene, gledajući Špegelja, moram reći da je riječ o tragičnoj osobi što se tiče obrambenog sustava nove Hrvatske, koja u čitavom nizu elemenata govori što je moglo biti, a ne što je bilo', kazao je Tabak za tportal.

Početka ratnih zbivanja prisjetio se za HRT i bivši zamjenik ministra unutarnjih poslova i saborski zastupnik Slavko Degoricija, koji kaže da je Špegelj uvijek bio trn u oku jugoslavenskim tajnim službama.

'Mi smo Špegelja čuvali danonoćno. Stotinjak ljudi i više je bilo zaduženo kako i na koji način spriječiti bilo kakav kontakt predstavnika KOS-a ili bilo koje vojne organizacije prema Špegelju. Jer oni su Špegelja htjeli živa ili mrtva', kaže Degoricija.

Jugoslavenske tajne službe su strahovale od Špegelja zbog toga što je stvorio tajnu organizaciju nekoliko tisuća civila koji su nadzirali kretanje i djelatnost svih oficira JNA smještenih u Hrvatskoj, iako o toj organizaciji ne postoji ni jedan službeni dokument. 'Na taj način smo imali pod kontrolom apsolutno svu djelatnost JNA i obavještajnih službi armije u Hrvatskoj. To je bila njegova ideja', prisjeća se Degoricija.

Martin Špegelj rođen je 11. studenoga 1927. u Starom Gradcu kod Pitomače. U vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je partizan, a nakon njega završio je visoke građanske i vojne škole, uključivši i vojnu školu. Bio je na na visokim komandnim dužnostima u bivšoj JNA. Od 1982. do 1985. godine bio je zapovjednik teritorijalne obrane SR Hrvatske, zadnja dužnost koju je obnašao u bivšoj JNA bila je komandant Armije i komandant Pete vojne oblasti, a umirovljen je u činu general-pukovnika.

Nakon demokratskih promjena 1990. godine bio je drugi po redu ministar obrane u hrvatskoj vladi i na tu dužnost stupio je 24. kolovoza 1990. godine. Budući da je bivša JNA nezakonito oduzela oružje iz skladišta hrvatske Teritorijalne obrane, Špegelj je počeo kupovati oružje na 'crnom tržištu'.

U siječnju 1991. godine Televizija Beograd emitirala je snimku Špegeljevih razgovora s prikrivenim agentima KOS-a (Kontraobavještajne službe bivše JNA), s kompromitirajućim materijalom za Špegelja osobno i novu hrvatsku vlast. Špegelj je tada film proglasio krivotvorinom, ali je to kasnije opovrgnuo.

Za zapovjednika Zbora narodne garde (ZNG) imenovan je u lipnju 1991. godine. Na dužnosti ministra obrane bio je do 2. srpnja 1991. kada je dao ostavku jer predsjednik Franjo Tuđman nije prihvatio njegov plan ulaska Hrvatske u rat u vrijeme napada JNA na Sloveniju krajem lipnja te godine.

S mjesta zapovjednika ZNG-a otišao je 7. kolovoza 1991. godine, ali je ostao na funkciji člana Kriznog štaba RH i aktivno sudjeluje u presudnoj 'Bitki za vojarne' važnoj zbog oružja kojega je Hrvatska vojska (HV) tada osvojila, a koje je bilo nužno za početak daljnje obrane. Glavni inspektor obrane RH postao je 22. rujna 1991. godine i tu je dužnost obnašao do kraja 1992. godine i tijekom najžešćih borbi krajem 1991. godine, odnosno bitke za Vukovar i u vrijeme osnivanja operativnih zona u Zagrebu, Bjelovaru, Karlovcu Rijeci, Splitu i Osijeku u listopadu 1991. godine te u razdoblju ustrojstva HV-a koja je krajem 1991. godine već imala 63 brigade.

Početkom 1993. godine Špegelj odlazi u mirovinu, a nakon Domovinskoga rata bio je kritičan prema politici prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.