Kriza u koju smo ušli zbog globalne pandemije koronavirusa zahvatila je cijeli svijet, pa je sada možda i najbolje vrijeme da podvučemo crtu i analiziramo neke segmente ekonomije. Kako se u ovoj rubrici, Autozoni, bavimo automobilima kao sjajna polazišna točka za neke buduće analize u ovoj krizi će nam izvrsno poslužiti podaci o prodaji automobila na EU tržištu, koje su objavili krajem ožujka analitičari iz JATO Dynamicsa za mjesec veljaču 2020. Pod EU tržište podrazumijevamo zemlje Europske unije bez Velike Britanije, njih 27.

Osim podataka za mjesec veljaču, koje za hrvatsko tržište i mi podrobno analiziramo početkom svakog mjeseca, u podacima za EU 27 možemo iščitati i koje su marke imale dobre ili nešto lošije rezultate, a to se odnosi i na određene modele automobila, segmente ili tip goriva. Tek će nam izvještaji o registracijama novih automobila za mjesec ožujak 2020. koji će biti objavljeni za koji dan pokazati obrnuto eksponencijalnu krivulju, kao najavu sasvim sigurnog snažnog pada, nadamo se samo privremenog. Pa krenimo!

Pad europskog tržišta novih automobila u 2020. nastavljen je i tijekom veljače. Prema podacima JATO Dynamics, prošlog mjeseca registrirano je 1.063.264 komada u usporedbi s 1.143.852 u veljači 2019. To je pad od 7,0 posto, jer je u veljači zabilježen najmanji broj registracija od 2015. - kada je bilo registrirano samo 955.113 jedinica. To se poklapa s negativnim rezultatima viđenim u siječnju kada je količina smanjena za 7,6 posto. Dakle, u prva dva mjeseca ove godine već se bilježi kumulativni pad registracija od 7,3 posto, na 2.194.706 jedinica.

Felipe Munoz, globalni analitičar iz JATO Dynamicsa, komentirao je: 'Situacija se u Europi brzo pogoršava zbog složene regulacije, nedostatka dostupnih homologiranih automobila i sve većeg pritiska na gospodarstvo. Svi ti čimbenici štetno utječu na povjerenje potrošača. Od 29. veljače 2020. naši podaci pokazuju da utjecaj COVID-19 tek treba pogoditi europsko automobilsko tržište. Iako se registracija povećala samo na 6 tržišta, to je činilo samo 4 posto ukupnog volumena u mjesecu.'

Zanimljiva je i činjenica da Hrvatska spada u tih šest EU zemalja i čak nismo bili zadnji među njima. Naime, bili smo u plusu od 2 posto za prva dva mjeseca ove godine, dok smo u odnosu na veljaču 2019. bili u 'pozitivnoj' nuli.

U svjetlu ove negativne situacije elektrificirana vozila (EV) ponovno su bila iznimka u automobilskoj industriji. Pod EV vozila podrazumijevamo hirbridna (HEV), plug-in hibridna (PHEV) i potpuno električna vozila (BEV). Njihove su registracije skočile sa 75.400 jedinica u veljači 2019. na 135.500 jedinica u veljači 2020. Povećanje od preko 80 posto nastalo je na štetu dizelskih i benzinskih automobila koji su imali znatno manje registracija. Munoz je dodao: 'Do sada su ove godine elektrificirana vozila bila jedina svjetla točka proizvođačima u Europi. Ovo je dobra vijest, budući da su planovi za elektrifikaciju ove industrije konačno donijeli pozitivan odgovor potrošača.'

Nadalje, volumen elektrificiranih vozila više se nego udvostručio u Njemačkoj i Francuskoj - njihovim najvećim tržištima. Što se tiče tržišnog udjela, EV-ovi su predstavljali 75 posto svih registracija osobnih automobila u Norveškoj, 33 posto u Švedskoj, 31 posto u Finskoj, 22 posto u Nizozemskoj i 17 posto u Mađarskoj. Francuska je vodeća među 5 velikih tržišta, s udjelom EV-ova od 14 posto, u Velikoj Britaniji 13 posto, Njemačkoj 11 posto, Španjolskoj 10 posto i Italiji 8,6 posto.

Kako su EV-ovi postajali održiva alternativa benzinskim i dizelskim automobilima, SUV-ovi se danas bore u konkurentskom okruženju. Registracije SUV-ova smanjile su se za 1,7 posto, na 415.300 jedinica, što je ukupno u 2020. s 865.500 jedinica, manje za 1,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Pad registracija bio je zbog kompaktnih SUV-ova koji su pali za 3,7 posto za razliku od snažnog rasta velikih SUV-ova koji su imali povećanje od 17 posto. Iako je došlo do smanjenja SUV registracija, njihov se tržišni udio u stvari povećao zbog općeg pada tržišta.

Možda iznenađujuće, automobili srednje veličine zabilježili su najveći rast među svim segmentima. Zahvaljujući BMW-u serije 3, pojačanim novom generacijom, i Volkswagen Passatu. Njihove kombinirane registracije činile su 31 posto ukupnog volumena automobila srednje veličine. Za razliku od prošle godine, pozitivni rezultati za srednje velike automobile nisu postignuti zahvaljujući Teslinom Modelu 3, čiji je volumen zapravo pao za 6 posto. Prošle godine su limuzine (ono što zovemo i - sedan) bili drugi najpoželjniji tip oblika karoserije među potrošačima osobnih automobila. Njihova globalna prodaja iznosila je 18,85 milijuna jedinica, što je iznosilo 25 posto prodanih osobnih automobila. Međutim, njihov volumen prodaje smanjio se za 6,8 posto.

Kombiji su također zabilježili porast broja registracija, što je bilo vrlo blizu dostizanja tržišnog udjela MPV-ova koji su imali pad od 27 posto.

Negativna slika utjecala je i na rangiranje modela. Volkswagen Golf je 'svrgnut s trona', pa je Renault Clio postao najprodavaniji model automobila u Europi, kako je nova generacija stigla kod trgovaca. Razlog je bio taj što je novi model Renault Clio 5. generacije dostupan na tržištu još od lipnja 2019., dok je VW Golf 'osmica' stigla sa zakašnjenjem – tek u prosincu. Ostale promjene unutar prvih 10 uključivale su Fiat Pandu koja se nalazi na petoj poziciji, te SUV-ove koji su u potpunosti pali u poretku.

Veliki dobitnici mjeseca veljače bili su Fiat 500, BMW serije 3, Volkswagen Passat, Hyundai Kona, BMW serije 1, Audi A4, Volvo XC40, Citroën C5 Aircross. Među najnovijim modelima koji su izašli na tržište važno je spomenuti Toyotu Corollu s 13.600 registriranih komada, 11.600 komada modela Volkswagen T-Cross, 7500 komada Ford Pume, 6700 komada Škode Kamiq, 5100 komada Škode Scala i 4600 komada Mazde CX-30. Na kraju, Audi Q3 Sportback ima 3900 registriranih komada, Kia Xceed 3700 komada, a Audi e-Tron i DS 3 Crossback registrirali su po 2300 komada.

Biti će zanimljivo pratiti razvoj situacije u narednim mjesecima, kako kulminira kriza s koronavirusom.