Što se dogodi kad vlasti prestanu sufinancirati kupovinu električnih vozila najbolje su pokazali primjeri iz Danske i Hong Konga. Ondje se, naime, prodaja strmoglavila u bezdan nakon što su vlasti okončale subvencionirajuće programe.

Najskuplji dio postojećih električnih automobila je baterija. Rijetki metali koji se koriste za njihovu izradu minulih su godina višestruko poskupjeli, pa je trenutni trošak paketa u prosjeku oko 208 dolara po kWh kapaciteta.

Bloomberg predviđa kako će povećanje opsega proizvodnje električnih vozila, kao i masovna proizvodnja baterija zasnovanih na litij-ionskoj tehnologiji, rezultirati padom cijena ovih sustava na 70-ak dolara po kWh do 2030.

To znači da bi električni automobili cijenom mogli dostići benzince u idućih sedam godina, te ih u konačnici i prestići.

Trenutno je upravo cijena baterija najveća prepreka masovnoj adaptaciji električnih vozila, pa su pojedini proizvođači u procesu razvijanja alternativnih metoda za skladištenje električne energije poput, primjerice, tehnologije čvrstih baterija.

Ove baterije umjesto tekućih ili polimerskih elektrolita koriste čvrste elektrode i elektrolite što bi ih trebalo učiniti manjima, lakšima, energetski gušćima, te ono najvažnije - jeftinijima od postojećih litij-ionskih baterija.