Riječ je o iznosu koji je jednak vrijednosti gradnje više od 1150 kilometara autocesta, čija je gradnja uostalom i jedan od glavnih razloga eksplozije vanjskoga duga u proteklom desetljeću. Zaduženjima koji Hrvatskoj u sljedećoj godini sjedaju na naplatu moglo se sagraditi 35 Peljeških mostova ili 104 zagrebačke Arene

Gledano po sektorima, najviše duga, gotovo 3,8 milijarde eura, odnosi se na poduzeća. To je vrijednost ukupnog prihoda od prodaje Agrokora u prošloj godini. Za tvrtkama slijede banke, s obvezom plaćanja duga prema inozemstvu od gotovo 2,6 milijardi eura.

Tek na trećem mjestu je država, kojoj u 2010. dospijevaju glavnice ino-duga od oko 750 milijuna eura, što je vrijednost trećine ukupnog iznosa za plaće korisnika proračuna u ovoj godini, dok se ostatak od 1,1 milijarde eura odnosi se na strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Ipak, to ne znači da Ivan Šuker, ministar financija, može mirno spavati.

'Sljedeća godina je prilično kritična kada je riječ o otplati duga, no vjerujem da će država i banke dug uspjeti refinancirati, odnosno otplatiti novim zaduženjem. Nešto je složenije s poduzećima jer bi se dio njih mogao naći u problemima', upozorava Ante Babić, neovisni ekonomist.

No, poteškoće u otplati vanjskoga duga poduzeća u konačnici mogle završiti promjenom vlasništva i okrupnjivanjem. Dobar dio duga odnosi se na javna poduzeća, što znači da bi, u slučaju neotplaćivanja, teret mogao pasti na proračun. Ta je opasnost posebno izražena u brodogradnji.

Podaci HNB-a odnose se samo na ino-zaduženje, dok Šukeru u 2010. na naplatu dolazi još više od milijarde eura zaduženja na domaćem tržištu.

Stoga i Zrinka Živković-Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, upozorava da će državi najveći teret otplate duga biti u prvom tromjesečju 2010. godine. 'Nova zaduženja u inozemstvu neće se moći izbjeći, no pitanje je pod kojim uvjetima', ističe Živković - Matijević.