Hrvatski građani osobni život doživljavaju dvostruko boljima od prilika u državi: 70 posto građana misli da će se ekonomska situacija u Hrvatskoj pogoršati, ali samo 34 posto njih smatra da će njihov osobni život biti lošiji, piše Banka magazin.

Djelomično objašnjenje ovako izraženih razlika osobno-javno može pružiti podatak da čak 90% građana svaki dan gleda televiziju, od toga najčešće Vijesti i Dnevnik, te da u novinama najviše njih čita Crnu kroniku (80%). Negativni događaji kojima obiluju te emisije/rubrike zasigurno utječu na iskazani pesimizam u pogledu budućnosti Hrvatske, EU i svijeta. S druge strane činjenica je da životni standard nije jedini, a osobito ne najvažniji element osobnog zadovoljstva i sreće. Obiteljski odnosi i općenito međuljudski odnosi u društvu ono su što najviše određuje stupanj životnog zadovoljstva građana, a tu Hrvatska stoji jako dobro - hrvatski su građani zadovoljniji tim područjima od mnogih u EU.

O tome kako nastaje hrvatski pesimizam može se saznati iz Projekta Pilarov barometar hrvatskog društva koji, pružajući relevantnu spoznaju o političkim, gospodarskim, kulturnim i drugim procesima u hrvatskom društvu, demistificira uvriježenu sliku o njemu i o Hrvatima.

Primjerice, prevladava mišljenje o opasnosti "odljeva mozgova", no Pilarovo istraživanje pokazalo je da svega 1,4% mladih visokoobrazovanih želi otići iz Hrvatske. S druge strane, unatoč tome što je zdravstveni sustav neefikasan, više od polovice građana zadovoljna je zdravstvenom zaštitom.

Porazna je činjenica da se i nakon dvadesetak godina tranzicije privatno poduzetništvo u Hrvatskoj nije afirmiralo jer većina Hrvata kao najpoželjnijeg poslodavca i dalje vidi državu. Naime, Pilarov barometar pokazao je da se više od 80% Hrvata želi zaposliti u državnoj službi, državnim poduzećima i političkim organizacijama, što ukazuje na veoma lošu budućnost poduzetništva u Hrvatskoj.