U američkoj kompaniji nisu objavili visinu iznosa koji su platili na osnovi utvrđenog poreznog duga u Francuskoj od gotovo 200 milijuna eura u razdoblju od 2006. do 2010. godine.

Amazon spada među američke tehnološke divove koji su u Europi bili izvrgnuti žestokoj kritici zbog strategije izbjegavanja poreznih obveza prijavom dobiti u zemljama s nižim stopama poreza na dobit - u Amazonovom slučaju Luksemburga.

Godine 2012. američka je kompanija objavila da su joj francuske porezne vlasti utvrdile porezni dug od 198 milijuna eura, uključujući kamate, na osnovi poslovnih rezultata raspoređenih na više jurisdikcija.

Tada su iz Amazona bili odgovorili da se ne slažu s tom procjenom, dodajući da je namjeravaju 'žestoko' osporavati.

U danas objavljenom priopćenju napomenuli su da su u kolovozu 2015. godine osnovali francusku podružnicu za europski dio poslovanja, putem koje će ubuduće sve prihode iz maloprodaje, troškove, dobit i poreze prijavljivati u Francuskoj.

Amazon je već u prosincu objavio da je s talijanskim poreznim vlastima postigao dogovor u sklopu kojeg su platili 100 milijuna eura poreznog duga da bi talijanske vlasti zauzvrat obustavile istragu na osnovi sumnje o izbjegavanju poreznih obveza u razdoblju 2011. do 2015. godine. Također su im pristali prijavljivati dobit ostvarenu u toj zemlji.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je novi mehanizam za oporezivanje američkih tehnoloških divova prema kojem bi se porezne obveze obračunavale na osnovi obujma prodaje generiranog u svakoj europskoj zemlji zasebno, a ne na osnovi dobiti prijavljene u zemljama s niskim stopama odgovarajućeg poreza.

Europski dužnosnici opetovano su najavljivali da će prisiliti tehnološke divove da ubuduće plaćaju veći dio poreznih obveza u zemljama u kojima ostvaruju dobit.

Prema važećim zakonima Europske unije, kompanije sa sjedištem izvan EU-a mogu prijavljivati dobit ostvarenu na području cijele Unije u jednoj zemlji. Njihov su odabir stoga u mnogim slučajevima bile zemlje poput Irske, Nizozemske i Luksemburga, zbog niskih stopa poreza na dobit - čime su ostale zemlje lišavale poreznih prihoda iako su u njima možda ostvarivale veći dio dobiti.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ističe da vlade širom svijeta zbog takvih propisa gube čak 240 milijardi dolara poreznih prihoda godišnje prema procjeni iz 2015. godine.