Partner u KPMG Hrvatska Daniel Lenardić podsjetio je da bi prema jesenskim prognozama Europske komisije hrvatski BDP u ovoj godini trebao pasti za 9,6 posto, a rasti u 2021. - za 5,7 posto te u 2022. - za 3,7 posto. Prema tome, razina BDP-a iz 2019. bi trebala biti dosegnuta u jednom trenutku kasnijeg dijela 2022. godine, što znači da će oporavak potrajati oko tri godine, napomenuo je Lenardić.

No, upozorio je na zabrinjavajuću ovisnost Hrvatske o turizmu, kojem je, s oko 18 posto BDP-a izravno ili neizravno generiranog iz tog sektora, najizloženija zemlja u EU, a pri čemu je pad turističkih prihoda ove sezone iznosio oko 50 posto.

Rekao je da se taj sektor neće vratiti na pretkrizne razine još barem dvije-tri godine i da će to Hrvatsku sputavati, za razliku od nekih drugih zemalja koje su više orijentirane domaćoj potražnji ili izvozu potrošačkih dobara.

Generalno gledano, ocijenio je Lenardić, hrvatska ekonomija, osim turizma i nekoliko povezanih sektora, nije dovoljno internacionalizirana i integrirana sa zapadnoeuropskim zemljama, što predstavlja rastući izazov.

Apostrofirao je da turizam više ne može biti predvodnik gospodarskog rasta, dok neki drugi sektori, poput proizvodnje hrane ili trajnih dobara, nisu uložili u modernizaciju koliko bi se to možda očekivalo. Stoga, tu se javljaju i pitanja privatizacije te akvizicija i spajanja tvrtki u cilju konsolidacije industrija, kao i prodaje stranim ulagačima koji mogu optimalnije ulagati.

Kada se u kontekstu posljedica koronakrize gledaju drugi pokazatelji, poput stope nezaposlenosti, inflacije, proračunske ravnoteže ili deficita tekućeg računa, Lenardić je značajnije apostrofirao tek potonje, koji će biti viši zbog očekivanog sporijeg oporavka turizma, koji je glavni izvozni faktor Hrvatske.

Kohorst istaknuo LNG na Krku, dvostruko oporezivanje i ukidanje viznog režima

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Kohorst, kojem završava mandat u Hrvatskoj, u svom oproštajnom govoru kao najveća postignuća apostrofirao je pomoć Hrvatskoj oko projekta izgradnje LNG terminala na otoku Krku, koji bi 1. siječnja 2021. trebao krenuti s komercijalnim operativnim radom, zatim napredak oko postizanja ugovora između Hrvatske i SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i aktivnosti oko ukidanja viznog režima za građane Hrvatske koji putuju u SAD.

U oba potonja procesa preostale su još određene aktivnosti oko administracije i dokumenata te usklađivanja protokola, a kada je riječ o viznom režimu, procijenio je da bi procedura mogla biti okončana krajem prvog ili u drugom kvartalu 2021. godine. No, napomenuo je Kohorst, ne vidi niti jedan strukturni problem koji bi spriječio, bilo oko dvostrukog oporezivanja ili viznog režima, da se stvari ne realiziraju u kratkom vremenu.

Podsjetio je i na dugoročnu suradnju SAD-a i Hrvatske na području obrane, između ostalog u kontekstu raznih donacija vojne opreme, a osvrnuo se i na hrvatsku nabavku borbenih zrakoplova, još jednom izrazivši nadu da će izabrati američku ponudu za nove avione F-16 Block 70.

Rekao je da to ne predstavlja samo kupnju letjelica, već partnerstvo sa SAD-om, koje traje već dulje od 25 godina te izrazio nadu da će se pri analizi najbolje ponude i to uzeti u obzir. No, bez obzira kakvu odluku Hrvatska kao suverena država donijela, SAD će je poštovati, a razvoj partnerstva će se nastaviti u pozitivnom smjeru, dodao je američki veleposlanik na odlasku.

Rekao je i da se u Hrvatskoj unaprjeđuju i olakšavaju uvjeti za poslovanje, no i da je potrebno nastaviti i ubrzati reforme na području pravosuđa te smanjivanja birokracije. Istaknuo je i prednosti potencijalnog pridruživanja eurozoni, a u cilju unaprjeđenja suradnje, zaželio je i da postoji bolji program putem kojeg bi američke tvrtke mogle istraživati mogućnosti ulaganja u Hrvatsku.

Izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić izjavila je da je ova godina bila vrlo izazovna i dinamična, pri čemu su organizirali više od 100 događaja, a odbori Komore su između ostalog izdali i tri seta preporuka za rasterećenje i olakšanje poslovanja.