Prema posljednjim podacima HNB-a, javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je krajem kolovoza 325,9 milijardi kuna, što je povećanje od 32,9 milijardi kuna odnosno 11,2 posto u odnosu na kraj 2019. godine. U odnosu na srpanj, dug opće države viši je za 511 milijuna kuna (0,2%), pokazuje analiza Raiffeisen banke
Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, porast javnog duga krajem kolovoza u odnosu na kraj 2019. posljedica je rasta i unutarnjeg i inozemnog duga. Uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem kolovoza iznosio je 220,4 mlrd. kuna, što je porast od 11,7% u odnosu na kraj prošle godine, a najvećim je dijelom posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države (22,9 mlrd. kuna ili 12,0%).
Vanjska komponenta krajem kolovoza bila je na razini od 105,5 mlrd. kuna (10,2% više u odnosu na kraj 2019.). čime je vanjski dug u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države (9,8 mlrd. kuna ili 10,2%) po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kredita.
Spomenuto povećanje javnog duga u posljednjih osam mjeseci posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koja je povećala državne potrebe za financiranjem zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti.
Od početka godine na domaćem tržištu kapitala realizirano je 15 mlrd. kuna izdanja obveznica (1.tr.) nakon čega je početkom svibnja izdano još 1,445 mlrd. eura obveznica, a potom je u lipnju na europskom tržištu izdano 2 mlrd. eura novih euroobveznica. Navedenim izdanjima pokriveno je gotovo 90% (rebalansom proračuna) planiranih izdanja za ovu godinu, a preostali dio namaknut je uobičajenim zanavljanjem trezorskih zapisa.
Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine i iznad 87% čime će dosegnuti svoju povijesno najvišu razinu. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014.
Okrećemo se 2021. godini i sada već pomalo upitnom oporavku uzimajući u obzir recentna događanja oko razvoja situacije s aktualnom pandemijom. Prema projekcijama RBA analitičara potrebe za financiranjem u godini pred nama premašuju 18 posto BDP-a. Uz očekivani proračunski manjak od 3 posto BDP-a, u prvom tromjesečju dospijeva 1,5 mlrd. dolara euroobveznice, a potom u svibnju i srpnju slijede dospijeće eurskog trezorskog zapisa (1 mlrd. eura) te 6 mlrd. kuna domaće obveznice te obveze po domaćim i inozemnim kreditima.
