Dva i pol mjeseca nakon što je u Kini detektiran dotad nepoznat soj koronavirusa i otprilike mjesec i pol nakon prvih ozbiljnijih procjena globalnog rizika širenja Covida 19, američke Savezne rezerve u utorak su prvi put u posljednjih 12 godina poduzele hitno smanjivanje kamatne stope kako bi se preduhitrio mogući utjecaj pandemije na američku ekonomiju. Potez Saveznih rezervi (Federal Reserve) trebao bi dovesti do smanjivanja kamata na novčanom tržištu i omogućiti lakše zaduživanje tvrtkama i građanima, a to bi opet trebalo potaknuti rast američkog gospodarstva.

Jerome Powell, prvi čovjek Feda, izjavio je da je američka ekonomija i dalje u dobrom položaju, ali da je teško predvidjeti 'jačinu i ustrajnost' efekata širenja virusa. 'Virus i mjere koje se poduzimaju kako bi se spriječilo širenje sigurno će neko vrijeme otežavati ekonomske aktivnosti, kako ovdje tako i u inozemstvu', kazao je u Washingtonu Powell, čije riječi prenosi BBC.

Odluke o snižavanju ili povisivanju kamatnih stopa Fed obično donosi na redovitim sastancima i analitičari najčešće mogu s relativnom sigurnošću predvidjeti kakve će te odluke biti. Hitan sastanak i izvanredna odluka poput ove u utorak posljednji su put viđeni tijekom globalne financijske krize 2008. godine.

Odluka Saveznih rezervi o smanjivanju kamatne stope došla je nakon što su se u utorak ministri financija zemalja članica grupe G7 također obavezali na korištenje 'svih adekvatnih mjera' kako bi se ograničio ekonomski utjecaj širenja koronavirusa.

Svjetska tržišta sve donedavno bila su relativno imuna. Prvih tjedana, dok je epidemija najvećim dijelom bila ograničena na Kinu, snažnije su reagirale tek kineske burze, dok je ostatak svijeta iščekivao bolje informacije o tome kolika je zapravo prijetnja zaraze i pandemije. Naglim rastom broja slučajeva u Italiji prošlog tjedna konačno su naglim padom reagirale i velike svjetske burze te od tada većinom osciliraju iz dana u dan. Prvotna reakcija na odluku Feda bio je kratkotrajan rast cijena dionica, da bi one onda opet krenule dolje.

Osim burzi dionica, na koronavirus su reagirala druga tržišta. Cijena sirove nafte spustila se na najnižu razinu u posljednjih godinu dana zbog straha da će doći do usporavanja globalne ekonomije, a time i pada potražnje za energentima, a cijena zlata, metala kojem se ulagači često okreću u nesigurnim vremenima, u jednom je trenutku dosegnula svoju najvišu razinu u posljednjih sedam godina.

O ozbiljnosti prijetnje svjetskoj ekonomiji svjedoči i odluka Svjetske banke o tome da se odmah izdvoji 12 milijardi dolara za pomoć siromašnijim državama koje se bore sa širenjem koronavirusa. Svjetska banka namjerava pružiti pomoć kroz jeftine kredite, donacije i tehničku podršku, sa željom da se manje razvijenim državama olakša pripremanje zdravstvenih sustava za krizu, ali i da se smanji ekonomski udarac na privatni sektor.

David Malpass, predsjednik Grupe Svjetske banke, izjavio je da 'ono što pokušavamo napraviti ograničiti je prijenos bolesti'. Banka će dati prioritet najsiromašnijim zemljama i onima koje su u najvećoj opasnosti od širenja virusa. Malpass je dodao i da će se pristup i raspoloživi iznos pomoći prilagođavati ovisno o razvoju situacije.

Ekonomisti komentiraju da potez američkog Feda predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na situaciju iz prošlog tjedna, kad se uvelike ocjenjivalo da je dosadašnja niska razina kamatnih stopa bila dovoljna za održavanje zadovoljavajućeg ritma najveće svjetske ekonomije. Pojedini stručnjaci čak smatraju da akcija Feda nije bila dobro promišljena jer se njome tržištu signalizira postojanje značajnih rizika, a rano snižavanje kamata ostavlja monetarne vlasti bez mogućnosti da reagiraju ako stvarno dođe do jačeg posustajanja ekonomije.

Prije američke središnje banke kamatne stope u utorak su spustile i središnje banke Australije i Malezije. Tek blagi oprezni optimizam posljednjih dana dolazi iz Kine, za koju se čini da je vrlo strogim mjerama uspjela spriječiti daljnje brzo širenje virusa, no i dalje je potpuna nepoznanica kojim će se tempom u pogon vraćati tamošnja industrija.

S 3. ožujka Svjetska zdravstvena organizacija izvještava o više od 90 tisuća globalnih slučajeva zaraze. Sveukupno i dalje je daleko najveći dio dosadašnjih zaraza, njih preko 80 tisuća, zabilježen u Kini, no posljednjih dana puno više novih slučajeva je izvan Kine. Trenutno je najproblematičnija situacija u Južnoj Koreji, Italiji i Iranu, u kojima je zajedno bilo gotovo 1500 novih slučajeva zaraze.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organization for Economic Co-operation and Development) u ponedjeljak je upozorila da bi globalna ekonomija zbog virusa ove godine mogla ostvariti najslabiji rast još od 2009. godine. U studenom su predviđali da će svjetska privreda ove godine rasti po stopi od 2,9 posto, no sada je ta prognoza snižena na 2,4 posto.

Dulja i intenzivnija pandemija mogla bi prepoloviti i tu brojku i mnoge bi države mogle završiti u recesiji, upozoravaju iz OECD-a. Hrvatski Državni zavod za statistiku krajem prošlog tjedna objavio je da je u četvrtom lanjskom tromjesečju kvartalni rast hrvatskog gospodarstva iznosio 0,3 posto, najniže u posljednjih godinu dana.