Adelaide i Gray Carter jednogodišnji su blizanci kojima je dijagnosticirana rijetka neuromuskularna bolest. Ona je obično fatalna, ali uz lijekove ima nade. No lijekovi su skupi - milijun i pol dolara za oba djeteta.

Da bi se mogli nositi s tolikim financijskim teretom, njihovi roditelji traže pomoć na istim mjestima kao tisuće drugih Amerikanaca: na internetu. Otac mališana Jarod Carter pokrenuo je akciju na GoFundMe, najvećoj platformi u svijetu za prikupljanje novca u različite svrhe. Njegovi korisnici - domaći i iz drugih zemalja, pa i Hrvatske - traže financiranje svega i svačega, od putovanja Europom do ukopa prijatelja, ali najviše za liječenje. Tijekom deset godina postojanja preko platforme je prikupljeno 120 milijuna donacija vrijednih devet milijardi dolara, od čega se trećina novca u Americi odnosi na pokrivanje liječničkih troškova.

Novac se tako skuplja za 31-godišnju majku kojoj je drugi put ustanovljen karcinom ovarija, roditelji osmogodišnjeg dječaka traže novac za lijekove koje mališan mora uzimati nakon presađivanja srca, trogodišnja djevojčica bori se s rijetkim oblikom malignog tumora na mozgu, a časnik američkog zrakoplovstva s rakom grla...

No kada se liječenje svodi na takav izvor financiranja, sve ovisi o dobroj volji donatora. Budući da joj osiguranje pokriva samo 20 posto troškova liječenja karcinoma dojke, majka troje male djece uspjela je putem mreže skupiti 50.000 dolara, 10.000 više od potrebne svote, ali za oca u terminalnoj fazi raka pluća kći je od potrebnih 5000 dolara za lijekove da mu se olakšaju patnje skupila tek 276 dolara.

'Kada smo krenuli s platformom, nije nam bila namjera postati zamjena za zdravstveno osiguranje', komentira za CBS situaciju direktor GoFundMe, Rob Solomon. Iako mu takav promet na mreži ide u prilog, Solomon kaže da platforma za crowdfunding ne može i ne smije biti rješenje složenih, sistemskih problema koji se moraju rješavati javnim politikama. Zdravstveno osiguranje tako je stvar osobnog izbora, ali je često ovisno o dobroj volji poslodavaca.

No zdravstvena reforma u SAD-u godinama je jedna od glavnih predizbornih tema na kojoj se lome koplja. Demokrati se zalažu za obvezno osnovno osiguranje svih građana, a republikanci to smatraju privatnim problemom svakog pojedinca.

Zbog najnovije izjave da bi cjepivo protiv koronavirusa, kada se pronađe, trebalo biti besplatno za sve građane pristaše Donalda Trumpa proglasili su demokratskog predsjedničkog kandidata Bernieja Sandersa 'komunističkom prijetnjom' i 'gubitnikom'.

Sjedinjene su Države na glasu kao zemlja s najboljom medicinom na svijetu i znanstvenim istraživanjima bez premca, ali s najskupljim zdravstvom i jedina razvijena zemlja bez obveznog zdravstvenog osiguranja za sve građane. U 2017. troškovi su dosegli 3,5 tisuća milijardi dolara, po glavi stanovnika 10.224 dolara, što je 28 posto više nego u Švicarskoj ili polovinu više nego u Francuskoj. Kako troškovi u prosjeku rastu 5,5 posto godišnje, a osiguranje je sve skuplje, SAD uz Tursku i Meksiko ima najviše neosiguranog stanovništva.

Iako se Trump hvali time da Americi ekonomski nikad nije išlo bolje, a nezaposlenost je gotovo zanemariva, prema zadnjim podacima Gallupa neosiguranih je 13,7 posto, najviše u zadnje četiri godine, dok 47 milijuna Amerikanaca ima nedostatno osiguranje. Zašto? Pa prosječna osiguranina za četveročlanu obitelj stajala je 2019. godine 20.576 dolara, isto kao osnovna cijena Honde Civic (20.350 dolara). To je gotovo dvostruko više od 12.500, koliko je iznosilo 2008. Čak i najskuplje osiguranje pokriva 80 posto troškova, a onih 20 posto u slučaju velikih zahvata može doseći više od 100.000 dolara. Sve to znači da dio troškova moraju snositi sami bolesnici i tražiti alternativna rješenja.

Oni se mogu dodatno osigurati, posuditi novac iz mirovinskog fonda, bolnice im mogu odobriti mjesečnu otplatu duga ili mogu uzeti hipotekarski kredit na nekretninu. U posljednje doba sve je popularnija telemedicina (online posjet liječniku), troškovi se mogu ublažiti putem vladinih programa, sve je popularniji 'zdravstveni turizam' itd. Ali kada nešto od toga zakaže, platforme kao što je GoFundMe ostaju sve češći izlaz.

One nisu strane ni u zemljama poput Kanade ili Ujedinjenog Kraljevstva. Naša mala Mila Rončević sretno se oporavlja u filadelfijskoj bolnici zahvaljujući nesebičnoj pomoći građana, ali takav način financiranja je iznimka, a ne redovita dopuna službenog sustava, ma kakav on bio.

Prema podacima Nacionalnog centra za istraživanje javnog mnijenja na Sveučilištu u Chicagu (NORC), prošle godine je 50 milijuna Amerikanaca, svaki peti odrasli, sudjelovalo u prikupljanju novca za podmirenje troškova liječenja, od kojih ga je više od 12 milijuna skupljalo za osobe izvan svoje obitelji: 46 posto za prijatelje, 19 posto za kolege/kolegice s posla, a 35 posto za nepoznate osobe.

'Činjenica da Amerikanci prikupljaju goleme svote novca za liječenje osoba koje nikada nisu vidjeli govori mnogo o našem zdravstvenom sustavu', kaže za CBS istraživačica u NORC-u Susan Cahn, podsjećajući na činjenicu da je nemogućnost podmirenja troškova usluga i lijekova vodeći razlog osobnog bankrota Amerikanaca. Bankrotu, kaže ona, također doprinose presušeni financijski izvori zbog neplaćenog bolovanja i izgubljene zarade, ali i slaba obaviještenost o kompliciranim načinima smanjenja troškova.

Pa ipak, uz sve lamentiranje o astronomskim cijenama zdravstvenih usluga i osobnim bankrotima, Amerikanci su među prvima u svijetu po šansama da prebole karcinom, dok Amerikanac u prosjeku živi dvije godine duže od Hrvata, a Amerikanka jednako kao Hrvatica. U tome neku ulogu ipak igra medicina.