Vlada danas u 11 sati predstavlja novi krug porezne reforme. I dok premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac tvrde da je jedan od ključnih ciljeva povećanje svih plaća, kritičari tvrde da ukidanje prireza i zadiranje u mirovinske doprinose nisu dobar put. Reakcije socijalnih partnera Vlade, ali i oporbenih stranka će uslijediti nakon što javnosti budu predstavljene sve mjere novog kruga
U HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog poreznu reformu komentirali su ekonomski stručnjaci.
Ljubo Jurčić smatra kako se ne radi o reformi, nego da je riječ o preknjižavanju.
'Dosad smo imali porez i prirez. Taj pristup je bio dobar jer suverenitet i mogućnost da vodi ekonomsku politiku ima samo Vlada, a ona ju vodi pomoću dva ili nekoliko glavnih instrumenta. Jedan je fiskalni – javne financije određuje porez. Budući da postoje gradovi s različitim situacijama i troškovima, onda im je Vlada dala javne ovlasti za prirez. Prirez pripada odlukama javnih jedinica, a porez državi. Davanje poreza lokalnim jedinica u sukobu je s fiskalnom politikom. Gradovi koji izgube prirez morat će dići porez. Matematički i ekonomski to će biti potpuno isto', rekao je Jurčić.
Dodao je kako ne vidi suštinsku reformu, te da što se tiče ekonomije, makroekonomski se ništa neće promijeniti. Temeljni problem Hrvatske je proizvodnja po radniku koja je oko 23.000 eura, u Sloveniji je skoro 40.000, prosjek EU-a je 50.000, a najrazvijenije zemlje imaju 70.000-80.000 godišnje. Mene zanima kako dignuti produktivnost i proizvodnju po hrvatskom radniku. To bi bila prava reforma i politika', istaknuo je.
vezane vijesti
Damir Novotny rekao je da se potpuno slaže s Ljubom Jurčićem.
'Mi govorimo o ovome kao o nemani iz Loch Nessa. Svi govore, a nitko nije vidio što se zapravo tu događa. Nećemo mi kroz ovakve porezne prilagodbe moći podići dohotke kućanstava, odnosno plaće, jer se to tako ne radi. Jedino što će podići plaće je podizanje produktivnosti. Mi se moramo usredotočiti u ekonomskim politikama, na politike koje će podizati produktivnost rada, ali ne samo rada, nego svih faktora proizvodnje – i rada i kapitala.
Mi slabo koristimo zemlju kao faktor proizvodnje, neiskorištena su prirodna bogatstva. To je jedan sindrom u Hrvatskoj, da od onog privatnog sektora, od 2 milijuna hektara poljoprivrednih površina, ne iskoristimo pola. Ono čime raspolažemo, neproduktivno koristimo. Zbog toga su nužne korjenite promjene, korjenite reforme', rekao je Novotny.
Dodao je da bismo trebali napraviti dvije stvari ako želimo ekonomske aktere potaknuti na ekonomske aktivnosti, povećavati produktivnost, investicije i lokalni razvoj. 'Spustiti porezno opterećenje dohodaka od rada i dohodaka od kapitala i pokušati vladinim politikama ravnomjerno osigurati regionalni razvoj. Ne može se Hrvatska samo svesti na Jadransku Hrvatsku. Vladine politike to mogu uz pomoć europskog novca, nacionalnih izvora i fiskalnih', rekao je Novotny, naglasivši kako ova reforma, za koju smatra da nije reforma, to neće učiniti.
Mladen Vedriš smatra da ovo nije povećanje plaća nego kompenzacija za inflaciju.
'Suština bi bila da se porezno rasterete građani, a ne da jednu vrstu poreza zamijenimo drugom. Prirez je bitna element urbanog življenja i od 30 najvećih gradova u RH, svega sedam ih nema. Govorimo o prirezu kao instrumentu koji bitno utječe na kvalitetu življenja i atraktivnost urbanih sredina. Gradovi se oslanjaju na taj instrument financijski da bi poboljšali život svojih građana – da bi imali bolji standard u vrtićima, imali kazalište, sportske manifestacije...
Ako to ukinete, stvorit ćete prvo jedan financijski kaos, a s druge strane, uvođenje veće stope poreza na dohodak ponovo će zbuniti građane, rekao je Vedriš te dodao: 'Ne zaboravimo, porezi osim fiskalne i socijalne uloge imaju razvojnu ulogu. Ja s ovim ne vidim razvojnu ulogu poreza'.
Novotny je istaknuo i da ga zabrinjava mehanizam stalnog dolijevanja novca u kućanstva, bez rasta produktivnosti. 'Ako nema produktivnosti, nema rasta plaća', ustvrdio je Novotny. 'Mi moramo raditi na produktivnosti jer će naši ljudi otići tamo gdje produktivnost postoji i gdje za svoj rad mogu dobiti više', rekao je.
Vedriš kaže da bez ljudi nema države, nema društva i nema ničega', dodavši kako moramo gospodarsku strukturu gledati kao apsorpcijski kapacitet za ljude. 'Dizanje razine kvalitete ekonomije koja omogućuje dizanje razine plaća pitanje je socijalno-društvenog opstanka i ne može se o tome govoriti izdvojeno. Suština je kako ojačati motor i kapacitet društava, stvoriti i dijeliti više', rekao je Vedriš.
'Mi smo od 200 svjetskih zemalja bili na 13. mjestu po iseljavanju u proteklom desetljeću. U ovom desetljeću predviđeno je na UN konferenciji da ćemo napredovati na 8. mjesto. I nitko o tome ne brine. Naše sve mjere trebaju biti usmjerene prema tome, s koracima koje treba napraviti, a ova tzv. porezna reforma nema nikakve veze s time', ustvrdio je Jurčić. Dodao je i kako smatra da bi u Hrvatskoj minimalna plaća trebala biti 1.000 eura, prosječna plaća 2.000 eura, a da bi školovani ljudi nakon par godina radnog staža trebali ići prema 3.000 eura.
