Vlahović i rast BDP-a pobijedili su u sklopu projekta pokrenutog po prvi put ove godine, i to prema izboru i čitatelja i stručnog žirija

Nagrađeni gospodarstvenik Ante Vlahović od 1995. vodi Adris grupu, koje je izrasla iz Tvornice duhana Rovinj, i njezin je većinski dioničar. Vlahović je prilikom predstavljanja predstavljen i kao veliki filantrop.

‘Ovo je nagrada svim zaposlenicima koji grade Adris kao jednu od najuspješnijih domaćih i regionalnih kompanija’, kazao je Vlahović prilikom preuzimanja nagrade.

Rast BDP-a kao gospodarski događaj godine odnio je nagradu jer je u drugom kvartalu ove godine iznosio 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Najsnažniji pozitivan utjecaj na takvo kretanje gospodarske aktivnosti imao je rast izdataka za potrošnju kućanstava od tri posto. Državna potrošnja porasla je istodobno za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto, rečeno je tijekom svečanosti uručivanja nagrada.

Marić: Rast je rješenje

Preuzimajući nagradu, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da o kojem god problemu govorili u Hrvatskoj, da se njegovo rješenje mora tražiti u gospodarskom rastu. Naveo je kako je rast BDP-a od 2,5 ili 2,7 posto dobrodošao nakon šest godina recesije, ali i kako su Hrvatskoj potrebne bitno više stope rasta.

Govoreći o ovogodišnjem rebalansu proračuna, odnosno o pripremi proračuna za 2017. godinu, ministar Marić rekao je kako je ovogodišnji deficit značajno niži od onoga što se očekivalo.

‘Mi smo rashodovnu stranu proračuna 'zaključali' u nominalnim iznosima, a sav višak prihoda stvoren je za rasterećenje gospodarstva, koje kreće iduće godine, te za smanjenje duga’, naglasio je Marić.

Troškove držati pod kontrolom

Obećao je da će se rashodovna strana proračuna i dogodine držati pod kontrolom, najavivši i dalje odgovorno trošenje proračunskih sredstava, što je, kazao je, ključ odgovorne politike javnih financija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Marić je ustvrdio da Hrvatska u ovom trenutku ima nepravedno nizak kreditni rejting, dvije stepenice ispod investicijskog. ’Da bismo se vratili tamo gdje pripadamo, potrebno je napraviti čitav niz strukturnih iskoraka odnosno reformi’, izjavio je ministar financija.

Upozorio je i da 3,6 posto hrvatskog BDP-a, odnosno 12 milijardi kuna, odlazi na kamate te je kazao da je Hrvatska ove godine ‘već debelo’ u primarnom suficitu, da ’nam nad glavom stalno visi tih 3,6 posto BDP-a’.

Naglasio je kako je porezna reforma tek prvi korak u nizu strukturnih reformi i iskoraka, koji se uskoro očekuju.