Krajem prošlog tjedna SAD je potresla vijest o drugom po veličini bankarskom bankrotu u povijesti. U samo 48 sati urušila se Silicon Valley, banka koja je među svojim klijentima imala mnoge od najpoznatijih startupa i investicijskih tvrtki tehnološke industrije. Sada se naširoko raspravlja o tome što je pošlo po zlu i je li u pitanju izolirani slučaj ili naznaka financijske krize širih razmjera?
Američki regulator tržišta u petak je zatvorio Silicon Valley, 16. američku banku po veličini imovine, i stavio je pod kontrolu Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC). Intervencija je uslijedila nakon nekoliko burnih dana, uključujući neuspjeli pokušaj dokapitalizacije i navalu štediša koji su povlačili svoj novac.
Posebno je bila upečatljiva brzina propasti SVB-a. U utorak je izvršni direktor te banke Greg Becker bio na konferenciji za investitore i odgovarao na pitanja što radi na tome da se popravi stanje. Nekoliko dana kasnije banka je propala.
vezane vijesti
Što je pošlo po zlu?
Stvar je krenula nizbrdo u srijedu, kada je SBV objavio da je prodao hrpu obveznica s gubitkom te da će prikupiti 2,25 milijardi dolara kapitala izdavanjem novih dionica da bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među fondovima rizičnog kapitala, a koji su navodno savjetovali tehnološkim kompanijama da povuku svoj novac iz banke.
Dionice SVB-a pale su u četvrtak, povlačeći za sobom druge banke. Do petka ujutro trgovina dionicama je obustavljena te je propao plan izdavanja novih dionica i pronalaska investitora. Uslijed panike koja je nastala na burzi u petak je obustavljeno trgovanje dionicama još nekoliko banaka, uključujući First Republic, PacWest Bancorp i Signature Bank.
Jedan od glavnih razloga propasti banke Silicon Valley je agresivno povećanje kamatnih stopa Federalnih rezervi prošle godine.
Business Insider piše da je 'sjeme propasti SVB-a' posijano prije nekoliko mjeseci. U objašnjenju uzroka propasti poziva se na analizu financijskog analitičara Marca Rubinsteina.
Položaj SVB-a kao vodeće banke koja financira tehnološke startupe učinio ju je velikim dobitnikom procvata Silicijske doline proteklih godina. Dok su rizični fondovi prikupljali ogromna sredstva i ulagali taj novac u startupe koje su financirali u suradnji sa SVB-om, milijarde depozita iz uspješnog poslovanja pritjecale su u SVB.
Banka je te depozite mogla pretvoriti u zajmove klijentima. Ali dijelom zbog tehnološkog procvata, među klijentima SVB-a, pretežno iz sektora visoke tehnologije, nije bilo puno potražnje za kreditima.
Stoga je SVB odlučio spremiti taj novac u vrijednosne papire. Kada banke učine to, moraju odlučiti hoće li te vrijednosne papire dugoročno držati, u kojem slučaju će se smatrati imovinom što se 'drži do dospijeća' (HTM) ili će biti raspoložive za prodaju u bilo kojem trenutku. U tom se slučaju ta imovina klasificira kao 'dostupna za prodaju' (AFS).
Ono što je kritično, HTM imovina ne mora biti tržišno procijenjena, što znači da se njezina vrijednost ne kreće gore-dolje u skladu s kamatnim stopama ili cjelokupnim tržištem. Nasuprot tome, AFS imovina mnogo je nestabilnija jer njezina vrijednost u bilanci raste i pada s tržištem. Kao rezultat toga, banke obično aktivno upravljaju portfeljima raspoloživim za prodaju.
'Banka je usvojila dvosmjernu strategiju: uložila je manji dio svoje likvidnosti u vrijednosnice raspoložive za prodaju s kraćim rokom trajanja, a veći dio depozita usmjerila je u obveznice s dužim rokom trajanja. Tako je u poslovnim knjigama AFS imovina porasla s 13,9 milijardi dolara na kraju 2019. na 27,3 milijarde USD na svom vrhuncu u prvom kvartalu 2022. Istovremeno je HTM imovina skočila mnogo više: s 13,8 milijardi USD na 98,7 milijardi USD', navodi Rubinstein.
Većina HTM imovine sastojala se od državnih i hipotekarnih obveznica. Kako su kamatne stope rasle, vrijednost te imovine je padala. No sve dok se imovina držala do dospijeća i klijenti banke su dobro poslovali, papirnati gubici nisu se evidentirali u bilanci SVB-a.
No s vremenom je tehnološki bum slabio i SVB-ovi klijenti počeli su povlačiti dio svojih depozita.
'Problem u banci Silicon Valley je složen zbog njezine relativno koncentrirane baze klijenata. Njezini klijenti se međusobno poznaju jer su u istoj niši. A Silicon Valley ih nema puno. Na kraju 2022. banka je imala 37.466 depozitnih klijenata, od kojih svaki ima više od 250.000 USD po računu. Izvrsno je to za preporuke kada posao cvjeta, ali takva koncentracija može biti pogubna kada se preokrenu uvjeti.'
Na kraju je banka došla do točke da je morala prodati dio obveznica u koje je uložila depozite kako bi imala dovoljno gotovine vratiti taj novac štedišama. No nije smjela prodavati HTM imovinu jer bi gubici na njoj u potpunosti izbrisali njezin kapital.
Umjesto toga, prošlog tjedna prodala je 21 milijardu dolara u obveznicama iz svog AFS portfelja, pretrpjevši gubitak od 1,8 milijardi dolara. Pokušala je prikupiti novac od investitora da bi nadoknadila taj gubitak, ali kapitalni poziv nije uspio, ostavljajući rupu u bilanci SVB-a.
U konačnici, banka je upala u klasičnu zamku jer nije uspjela osigurati dovoljno gotovine za podmirenje kratkoročnih obveza kada su deponenti počeli povlačiti svoj novac. Posebno ranjivom učinila ju je odluka da uloži toliko novca u obveznice koje se drže do dospijeća u razdoblju rekordno niskih kamatnih stopa.
Je li na pomolu nova velika financijska kriza?
Promatrajući uzroke propasti Silicon Valleyja, stručnjaci se pitaju koliko su druge banke izložene sličnim rizicima i može li se dogoditi domino efekt poput onoga iz 2008. godine.
Pojedini analitičari s Wall Streeta kritiziraju Fedovu agresivnu reakciju na inflaciju, upozoravajući da je epski slom burze sada izvjestan jer će daljnjim rastom kamatnih stopa ogromni balon koji je središnja banka sama stvorila biti spreman prsnuti.
'Morat ćemo vidjeti kako će se razvijati ova priča, ali uvijek se nešto pokvari tijekom ili nakon Fedovog ciklusa 'planinarenja'. Je li ovo još jedno malo kolebanje na tom frontu ili početak nečeg većeg? Teško je reći, ali ne zaboravite, još nismo bili u recesiji', upozoravaju analitičari Deutsche banke.
Analitičar Velimir Šonje u svom osvrtu ističe da se usporedba s velikom financijskom krizom iz 2008. godine nameće zbog interakcije rasta kamatnih stopa i pada vrijednosti specifične klase imovine.
Šonje razmatra dva scenarija, a prema prvom, riječ je o nizu izoliranih događaja u dobro ograđenom kripto i tech svijetu, koji neće značajnije poljuljati financijski sustav. U prilog scenariju da se ne događa 'ništa posebno' govori i činjenica da je sve već viđeno kada je propala prva banka koja je bila (pre)usko vezana uz tehnološku startup scenu i kripto ekosustav Silicijske doline – Silvergate.
Naime Silvergate je uspio isplatiti najveći dio depozita bez intervencije FDIC-a, no bio je puno manji od SVB-a. No u slučaju SVB-a sustav osiguranja depozita brzo je reagirao i FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation) je zaštitio sve depozite do 250.000 dolara tako da su oni sa zdravom aktivom prebačeni na novu banku Deposit Insurance National Bank of Santa Clara pod kontrolom države.
Prema drugom scenariju, ovo je najava nečega velikog, što bi moglo imati puno šire razmjere. Šonje podsjeća na kolaps britanske banke Northern Rock, specijalizirane za hipotekarno stambeno kreditiranje, u rujnu 2007. i činjenicu da je to bio uvod u hipotekarnu krizu koja je eksplodirala u SAD-u godinu kasnije.
'Ta je epizoda pokazala da je vrijeme koje je potrebno od odašiljanja signala do eksplozije u pravilu nepredvidivo i često podugačko (jer je financijski sustav izvanredno složen). Banke su danas neusporedivo bolje kapitalizirane nego 2008. No pravo pitanje ne glasi živimo li mi novu 2008., nego – nije li ovo tek ljeto 2007. (koje najavljuje problem, bez obzira na to što će Fed činiti s kamatnim stopama u sljedećih godinu dana)? Ako u sustavu postoji problem strukturne prirode, onda više ili niže kamatne stope neće mnogo značiti', zaključuje Šonje.
