U prošloj godini banke su imale milijardu i pol eura dobiti. Od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo zaradile su oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na građane. No taj bi se prihod od naknada mogao već ove godine bitno smanjiti
Račun na koji građani primaju plaće i mirovine uskoro bi trebao biti besplatan, a bez naknade bi trebao biti i cijeli niz bankarskih usluga povezan s tim računom. Na taj su prijedlog zakona oštro reagirale banke.
Besplatno bi trebalo biti otvaranje, vođenje i zatvaranje računa za plaćanje, ali i korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplate, plaćanja, podizanje gotovine na šalteru ili bankomatu. Hoće li takav ili neznatno izmijenjen prijedlog zakona uskoro stići pred Vladu - ministar zasad ne otkriva.
'Zaprimili smo komentare u javnom savjetovanju, kada bude zakon utvrđen i predložen na sjednici Vlade vidjet ćete onda i tekst toga prijedloga i onda možemo detaljnije razgovarati o svemu', rekao je ministar financija Marko Primorac, piše HRT.
'Imamo određeni trošak kojeg ne možemo naplatiti'
Banke su nezadovoljne prijedlogom zakona. Kažu, toliko besplatnih usluga nema ni u jednoj drugoj djelatnosti. Besplatni račun za osjetljive skupine građana već postoji, pa se on, kažu, mogao proširiti dodatnim uslugama.
'Naš stav je svakako da su to preširoko postavljene odredbe. Ne razumijemo koji je cilj ovako široko postavljenog spektra usluga koje bi trebale biti besplatne. Sve te usluge imaju određeni trošak, ja to stalno naglašavam, mi imamo određeni trošak kojeg ne možemo naplatiti, to nije poduzetnički, dakle to je zadiranje u poduzetničke slobode', naglasila je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.
Guverner: Pričekajmo zakon
Svoje je mišljenje o zakonu poslao i HNB. Guverner ne otkriva detalje, ali, čini se da bi ipak moglo biti nekih promjena.
'Mi već dugo vremena razgovaramo o tome i u tom dijalogu ja mislim da smo negdje polako konvergirali prema nečemu što će se očitovati u ovom novom zakonu, ali pričekajmo zakon da vidimo kakva će biti završna verzija, naglasio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U Udruzi poslodavaca smatraju da je spektar besplatnih bankarskih usluga preširok te bi se mogle smanjiti buduće investicije u bankarstvu.
'Moramo znati da iza tekućeg računa stoji ozbiljna razina investicija - u infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, u poslovnice, u plaće', rekla je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.
Ministar financija nije zabrinut zbog prigovora banaka i poslodavaca.
'Financijski sustav nije ugrožen, ako me to pitate, niti će ga ove zakonske izmjene ugroziti', dodao je Marko Primorac.
Još se čeka na rezultate analize
Uz naknade koje regulira Ministarstvo financija, pod kontrolom HNB-a trenutačno je i struktura ostalih bankarskih naknada. Rezultati analize još se čekaju. U Udruzi banaka ističu da su u Hrvatskoj naknade među najnižima u Europskoj uniji.
'Ako uspoređujemo relativno, kao dio prihoda banaka, udio naknada u prihodima je na razini oko 20 posto, dok je u EU on na razini 30 posto', objasnila je Perko. Bude li prijedlog Ministarstva financija prihvaćen u sadašnjem obujmu besplatnih bankarskih naknada, ušteda za građane bila bi 24 i pol eura godišnje.