U svom priopćenju iz udruge banaka ističu da su, nažalost, ignorirani i odbijeni i argumenti o nepravednosti i štetnosti predloženih mjera.

Iz HUB-a najavljuju i da će se u slijedećem koraku obratiti zastupnicima Hrvatskog sabora, jer vjeruju "da će razumjeti da određena pitanja treba riješiti kroz druge propise ili koregulacijom (dogovorom, sporazumom)".

U HUB-u smatraju i da je "izvjesna ustavnopravna upitnost nekoliko odredbi ovog zakonskog prijedloga" te da vjeruju da je svima u interesu "izbjeći pravnu nesigurnost i daljnje destimuliranje investicija u Hrvatskoj".

"Opetovano naglašavamo da u Hrvatskoj banke ne ostvaruju 'ekstra profite', a njihov povrat na kapital daleko je ispod prosjeka banaka srednje i jugoistočne Europe. Trenutni povrat od 3,5 posto daleko je ispod cijene po kojoj se zadužuje država, što je dugoročno neodrživo i ne pomaže oporavku gospodarstva ni oporavku državnih financija", kažu iz HUB-a te dodaju da se limitiranjem efektivne kamatne stope isključuje dio bankovnih klijenata s reguliranog financijskog tržišta.

"Hrvatska udruga banaka spremna je za suradnju na svim alternativnim propisima i sporazumima, u cilju očuvanja stabilnosti hrvatskog bankovnog sustava i zaštite zakonske jednakosti svih njezinih klijenata", zaključuju iz HUB-a.

Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojime želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita.

"Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita", rekao je ministar financija Slavko Linić.