Zamrzavanje tečaja franka na godinu dana smanjit će prihode banaka za oko 400 milijuna kuna, no trošak bi za banke bio približan i da ta mjera nije uvedena, jer bi približno 20-postotna aprecijacija švicarskog franka izazvala rast loših kredita pa bi banke imale obvezu dodatnih rezervacija, pokazuju procjene Hrvatske narodne banke (HNB) iz u srijedu predstavljene publikacije "Financijska stabilnost"
Također, pokazuju rezultati HNB-ovog testa otpornosti banaka na stres, nema naznaka da bi takav valutni šok povratnim vezama u gospodarstvu mogao izazvati rizike sistemskog karaktera.
Naime, stresni scenarija korišten u novom broju "Financijske stabilnosti", sadržavao je, uz ostalo, upravo i varijablu znatne aprecijacije franka prema euru, uz snažnu deprecijaciju kune prema euru. Rezultati tog testiranja pokazuju da je razina otpornosti domaćeg bankovnog sustava još uvijek zadovoljavajuća te još nema potrebe za uvođenjem strožih zahtjeva za kapital i likvidnost.
Domaći je bankarski sektor, naime, izdržao simulirani 'udar' bez većih teškoća, "mada je testiranje otkrilo slabosti određenog broja institucija čija je nedovoljna otpornost i do sada uglavnom bila uočena na radaru testova otpornosti na stres, navodi se u "Financijskoj stabilnosti" te dodaje da je riječ o osam kreditnih institucija. No, iz HNB-a nisu objavili o kojim se kreditnim institucijama radi.
U HNB-u drže i da ukupno gledajući, najveći rizik za financijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz relativno visoke osjetljivosti na promjenu uvjeta financiranja na međunarodnim financijskim tržištima, koja u kombinaciji s niskim očekivanim stopama rasta i visokom razinom javnog i inozemnog duga može imati zamjetne nepovoljne učinke na hrvatsko gospodarstvo.
Naime, procjene su središnje banke da će za cijelu 2014. BDP pasti 0,5 posto, a u ovoj rasti tek 0,2 posto, dok javni dug, procjenjuju na razini od 80,5 posto BDP-a na kraju 2014 te 83,3 posto krajem 2015.
U takvim uvjetima, a nakon dugogodišnje recesije, negativnih kretanja na tržištu rada te nepovoljnih potrošačkih i poslovnih očekivanja zbog izostanka reformi koje bi stvorile uvjete za dinamiziranje gospodarske aktivnosti, u središnjoj banci očekuju nastavak trenda razduživanja sektora stanovništva i poduzeća i početkom 2015. godine.
Samo u prošloj godini, podaci su HNB-a, sektor stanovništva smanjio je svoju izloženost domaćim kreditnim institucijama za oko 0,6 posto BDP-a, a sektor poduzeća za oko 0,8 posto BDP-a.
Ni u ovoj godini u HNB-u ne očekuju bitno pozitivnije kretanje u sektoru stanovništva, jer, kažu, očekivani blagi rast raspoloživog dohotka vjerojatno neće značajnije poboljšati dugotrajno narušeni optimizam potrošača te povećati potražnju građana za kreditima. Potražnju sektora poduzeća će, pak, i dalje opterećivati njihova visoka zaduženost, slaba kapitaliziranost i nepovoljna poslovna očekivanja.
