Kriza uzima danak i u naplati kredita: u godinu dana, od lanjskog do ovogodišnjeg rujna, za pet milijardi kuna ili 44 posto porasli su loši krediti u Hrvatskoj. Trenutačno banke broje 16,7 milijardi kuna takvih plasmana, što je 6,4 posto od 260 milijardi svih kredita u zemlji
No, ta razina udjela loših u ukupnim kreditima nije najgora, analitičari očekuju da će se do kraja godine stvari blago pogoršati, a kulminacija će se dogoditi dogodine kada bi se masa loših kredita mogla popeti na razinu od 10 do 15 posto svih kredita, odnosno na otprilike 30 milijardi kuna
Tvrde, domaćim bankama takva kretanja neće nauditi jer su dobro kapitalizirane. Prema podacima HNB-a, prošle se godine razina loših kredita počela polako podizati te je krajem rujna 2008. iznosila 4,8 posto, a koncem godine 4,9, a sada je 6,4 posto.
Od 122 milijarde kuna koje građani duguju bankama 5,45 posto ili 6,6 milijardi su loši krediti, dok je prije godinu dana taj udjel iznosio 3,86 posto. Najveće muke stanovništvo ima s minusima na tekućem računima i gotovinskim kreditima kojih je nenaplativih 4,4 milijardi kuna, dok je takvih stambenih 1,4 milijarde.
Još je lošije kod poduzetnika, a lani se otplata kredita pogoršala prvenstveno kod građevinara, trgovaca i poduzeća koja posluju s nekretninama. Desetina, odnosno 10,13 posto, od 96,8 milijardi kuna njihovih kredita su loši, a prije godinu dana udjel loših u ukupnim plasmanima trgovačkim društvima bio je 7,15 posto.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, objašnjava da će pogoršanju naplate kod korporativnog sektora kumovati snažan pad prihoda, nemogućnost brze prilagodbe smanjenjem troškova, visoka zaduženost u uvjetima poskupljivanja servisiranja obveza i preinvestiranja u prijašnjim godinama.
'Udio problematičnih kredita mogao bi se nastaviti povećavati većim dijelom iduće godine, a sigurno tijekom prve polovice 2010. Tako bi udio kod sektora poduzeća mogao zabilježiti rast prema razinama blizu 15 posto, a kod stanovništva bi se udio trebao zadržati na jednoznamenkastim razinama', veli Šantić za Slobodnu Dalmaciju.
Da u Hrvatskoj najviša razina loših plasmana neće prijeći 15 posto, nego bi mogla kulminirati u području od 10 do 14 posto krajem sljedeće ili početkom 2011. godine, korespondirajući s određenim vremenskim odmakom s vrhuncem nezaposlenosti, smatra Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria-Bank.
'Hrvatska će općenito bolje proći od zemalja istočne Europe u pogledu dinamike rasta i visine nenaplaćenih kredita. Najlošije će proći baltičke zemlje koje bi potkraj 2010. mogle dosegnuti razinu loših kredita iznad 20 posto', kaže Stojić.
Bankarski interes
Rast koeficijenta loših plasmana do kraja sljedeće godine može dostići šest posto ukupnih plasmana i potencijalnih obveza banaka, navodi Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, koja ističe kako to ne znači da će banke ostvariti gubitak u ukupnom iznosu loših plasmana.
Uz pokriće plasmana od 50 posto, samo će polovina povećanja loših plasmana u godini predstavljati gubitak banke. Kad povučemo crtu, čini se da iduća godina za neke građane i poduzeća neće biti nimalo laka jer bi mogli doći u probleme s otplatom svojih zaduženja.
U svakom slučaju, takvima bi bilo dobro da prije nego što prestanu otplaćivati svoje kredite, dok su još uredni dužnici, pokušati u svojoj banci dogovoriti rješavanje problema. I bankarima je draže smanjiti mjesečna opterećenja nego ići u prisilnu naplatu kredita.
