Prema pregledu koji je objavila Hrvatska udruga banaka, prvo tromjesečje 2013. za banke je bilo razdoblje rasta rezervacija za loše kredite i pada neto dobiti. Kamatne stope su visoke zato što raste i rizik zemlje, a neto profitna marža bankama se smanjuje
U travnju je zabilježen rast stope rizika Hrvatske na tri posto, čime se stvara pritisak na rast kamata na kredite i pad prinosa na štednju. Tako kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u eurima padaju ispod četiri posto, što se događa i u eurozoni. Ako bi se uspoređivali s Europom, tek Grčka i Slovenija imaju veće stope. Prosječna stopa na stambene kredite, kažu u HUB-u, iznosi 5,31 posto, a veće stope plaćaju samo Bugari, Mađari, Rumunji i Poljaci, kojima stope dosežu i do 8,8 posto.
Kamate na potrošačke kredite kreću se prosječno oko 8,57 posto, a za minuse rijetko tko ima minus manji od 11 posto jer je prosječna kamata 11,55 posto. Iako ta stopa izgleda enormna, treba znati da Mađari svoje minuse plaćaju i do 30 posto.
Zabilježeno je aktivnije kreditiranje poduzeća u Hrvatskoj, ali prosječne kamate ostale su i dalje prilično visoke i nepovoljne. U HUB-u imaju podatak o 5,88 posto kamate za dugoročne kredite, a za kratkoročne kredite plaća se prosječna kamata od 6,74 posto.
Inače, u travnju je omjer između kredita i depozita ponovno porastao na 133 posto, dok se u krizi približio brojci od 110 posto, a tome svjedoči oporavak kreditiranja poduzeća kojima se u apsolutnom iznosu plasiralo 3,2 milijarde kuna više nego lani.
Zbog rasta rizika zemlje i kamatnih stopa koje su na relativno niskoj razini, tvrdi HUB, pada profitabilnost banaka, a poslovanje opterećuju i sve veće rezervacije. Lani se tako povećalo opterećenje rezultata rezerviranjima za identificirane i neidentificirane gubitke pa samo ta stavka s više od 50 posto opterećuje operativni dohodak banaka, što je povijesni maksimum od 2000. godine. Posljedica je to loših kredita kojih je najviše u sektoru trgovačkih društava, gdje su narasli na oko 26 posto, dok u sektoru stanovništva stagnira na razini od oko 9,5 posto od trećeg kvartala 2012. godine.
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka u proteklih pet godina kontinuirano raste i krajem ožujka iznosila je 20,6 posto, ali pomični prosjek neto kamatne marže ponovo je zabilježio pad, ovoga puta ispod 2,3 posto. Neto dobit banaka pala je za više od 30 posto u prvom tromjesečju, a stopa profitabilnosti pala je ispod razine koja se mogla vidjeti u prvoj fazi financijske krize. Povrat na kapital pao je sa 4,8 posto s kraja prošle godine na 4,2 posto na kraju prvog tromjesečja 2013, dok je povrat na aktivu smanjen sa 0,68 na 0,60 posto.
