To je, u odnosu na nerevidirane podatke HNB-a za prvi kvartal 2015. godine, znatan rast bruto dobiti banaka, za čak 925,84 milijuna kuna ili 159,4 posto.

Podaci središnje banke temelje se na podacima koje joj daju same banke, a na popisu je ukupno 28 banaka, među njima i Banka splitsko-dalmatinska za koju je Savjet HNB-a prošli tjedan, 24. svibnja, donio odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečaja.

Po podacima HNB-a, ukupna imovina 28 banaka u Hrvatskoj na kraju ožujka ove godine iznosila je 378,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 3,76 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Od ukupno 28 banaka dobit prije oporezivanja iskazale su 22 banke, dok je šest zabilježilo gubitak u ukupnom iznosu od 19,4 milijuna kuna.

Podaci HNB-a pokazuju da po visini bruto dobiti u prvom tromjesečju ove godine prednjači Zagrebačka banka s dobiti prije oporezivanja u iznosu od 492,35 milijuna kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje veća dobit za 238,6 milijuna kuna ili za 94 posto.

Privredna banka Zagreb (PBZ) je u prvom kvartalu ostvarila bruto dobit od 341,63 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini porast za gotovo 50 posto ili za 113,6 milijuna kuna.

Po nerevidiranim podacima HNB-a, na trećem mjestu po iznosu bruto dobiti u prva tri mjeseca je Erste&Steiermaerkische Bank s 226,01 milijunom kuna, a slijede Raiffeisenbank Austria sa 130,05 milijuna kuna, Societe Generale - Splitska banka s dobiti u iznosu od 97,81 milijunom kuna te Hypo Alpe-Adria-Bank s dobiti prije oporezivanja u iznosu od 78,24 milijuna kuna.

Na sedmom je mjestu po visini bruto dobiti banka u državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka sa 41,73 milijuna kuna.

Među šest banaka koje su iskazale gubitak pojedinačno najveći gubitak, u iznosu od 7,25 milijuna kuna, iskazala je Veneto banka.

Uz tu banku, s gubitkom su poslovale i već spomenuta Banka splitsko-dalmatinska (4,61 milijun kuna), Imex banka (4,41 milijun kuna), Vaba banka (1,49 milijuna kuna), Tesla štedna banka (1,34 milijuna kuna) te Samoborska banka (320 tisuća kuna). Iz HNB-a napominju i kako je za Tesla štednu banku, zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala, u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera.

Podaci središnje banke o stopama redovnog osnovnog kapitala, osnovnog te ukupnog kapitala pokazuju da su na razini ukupnog bankovnog sustava sve te tri stope iznad 20 posto – stopa redovnog osnovnog kapitala i stopa osnovnog kapitala su u oba slučaja 20,03 posto, a stopa ukupnog kapitala 21,81 posto.

Samo se kod Jadranske banke kod sve tri stope bilježe negativne vrijednosti, a iz HNB-a pritom napominju kako je nad tom bankom početkom listopada prošle godine otvoren sanacijski postupak.

Po nerevidiranim podacima središnje banke, svih pet stambenih štedionica u Hrvatskoj u prvom je tromjesečju ove godine poslovalo s dobiti prije oporezivanja i to u ukupnom iznosu 17,8 milijuna kuna.