Takav trend izražen je posljednjih godina u Europi, primjerice, u Njemačkoj nakon dolaska Angele Merkel, a neki upravo taj recept vide glavnim pokretačem gospodarstva, koje se u Europi najbrže oporavilo u Njemačkoj. S obzirom na to da se od poreza na banke odustalo, upitno je hoće li se ideja bankara ostvariti kod nas. Ali nije isključena. Proces bi išao vjerojatno po principu da banka kod koje je tvrtka zadužena, uđe u njezinu vlasničku strukturu.

Vjerojatno bi na prvom mjestu bile one tvrtke koje su prilično dužne nekoj banci. Te bi se išlo na tzv. equity swap, odnosno zamjenu duga za udjel u kapitalu. To je rješenje također nedavno predvidjela Vlada, za privatne tvrtke koje su dužne državi. No veći je interes za ulazak u državne tvrtke koje nisu prezadužene, Hrvatske vode, HP i HEP, pa bi se tako oslobodio živi novac. Naravno da taj postupak ne bi mogao biti brzo izveden jer bi se obavljao preko burze, a nekim tvrtkama, poput HEP-a, koji nije na burzi, trebalo bi prethodno utvrditi i cijenu.

Lakši bi stoga proces bio kod Croatia osiguranja, čije su dionice uvrštene na burzu. Na taj način pojedine bi državne tvrtke dobile ne samo novac nego i bolje upravljanje njime, ali i podjelu odgovornosti. Naravno upitno je koliko bi to političkim strukturama odgovaralo s obzirom na velik utjecaj politike u tim tvrtkama.

Obrazloženje bankara za takav potez, piše Večernji list, bila su europska iskustva, ali i već godinama znana svjetska iskustva, a i kineska, koja su novijeg datuma, pa i nama znanog EBRD-a, koji ima praksu ulaska u vlasničku strukturu tvrtki. A koji će prema naznakama biti i novi dioničar državne Hrvatske poštanske banke. Pregovori s EBRD-om traju već dulje, stali su zbog razilaženja u vezi s cijenom, ali vjerojatnije će se okončati nakon ulaska EBRD-a u HPB.