U svom širenju na regiju Bečka burza je protekle godine preuzela Budimpeštansku, Prašku i Ljubljansku burzu, a iskazala je interes za Zagrebačku burzu
To je potvrdio u razgovoru za Business.hr Michael Buhl, član uprave Bečke burze naglašavajući kako ih nitko od dioničara još nije pozvao ni službeno obavijestio o prodaji svog udjela. Najveći dioničari burze zasad odbijaju komentirati eventualnu prodaju, očekujući konkretnije ponude. Namjere Bečke burze odbio je komentirati i Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze.
Podsjetimo, prilikom spajanja Varaždinske i Zagrebačke burze, vlasnička struktura znatno se promijenila na štetu malih brokerskih kuća.
Zagrebačka burza sada je u vlasništvu nekoliko domaćih brokerskih kuća, najveći pojedinačni vlasnik je tvrtka Hita-vrijednosnice koja ima udio od devet posto, slijede vrijednosnice Investco s udjelom od 8,9 posto, Interkapital koji ima 8,6 posto i Auctor 4,9 posto.
Bečka burza ne skriva da želi kontrolirati tržišta kapitala čitave regije, a u vlasništvu je nekolicine banaka, najveći pojedinačni vlasnik je Unicredit banka (u čijem je vlasništvu i Zagrebačka banka), a prema udjelu slijede Erste grupa, Raiffeisen Zentralbank i Oesterreichische Kontrollbank.
U studenom prošle godine Bečka burza kupila je većinski udio u Praškoj burzi, u lipnju u Ljubljanskoj burzi, a uspjeli su i nakon pet godina povećati svoj udio u Budimpeštanskoj burzi na 50,4 posto, u kojoj udio od 18,3 posto ima i Oesterreichische Kontrollbank – jedan od suvlasnika Bečke burze.
Globalnim financijskim usporavanjem pogođene su sve burze, a Bečku burzu osim Hrvatske zanimaju i druge zemlje ciljane regije – Poljska, Bugarska, Srbija i Rumunjska.
Iako je indeks Bečke burze ATX u 2008. pao za 60 posto, Buhl ocjenjuje da je protekla godina za njih bila uspješna jer je obujam trgovine pao za 20 posto, što tumači kao signal da nije došlo do povlačenja stranih ulagača.
Indeks Zagrebačke burze - Crobex u istom periodu izgubio je na vrijednosti gotovo 70 posto, a redovni dionički promet bio je za četvrtinu manji nego godinu ranije. Dnevni prosječni promet od početka 2009. na Zagrebačkoj burzi iznosi samo dvadesetak milijuna kuna, što direktno utječe na pad prihoda burze.
Ako se kriza na tržištu kapitala i s njom povezana niska likvidnost produlji, sigurno će se pojaviti brokerske kuće koje će biti spremne unovčiti svoje dioničke udjele na Zagrebačkoj burzi.
