Sve veći pritisci na tečaj kune, u uvjetima prezaduženosti i smanjene mogućnosti refinanciranja dugova, stavljaju Hrvatsku narodnu banku pred teška iskušenja. Sve je više izvjesno to da guverner Rohatinski neće još dugo moći održavati stabilnost bez oštrih rezova u državnoj potrošnji
Slučajevi tranzicijskih zemalja koje su već bile prisiljene tražiti pomoć MMF-a pokazuju da se devalvacija domaće valute može izbjeći jedino snažnim kresanjem državne potrošnje pri čemu su prve na udaru plaće u javnom sektoru.
Najbolji primjer je Letonija koja ima mnoge sličnosti s Hrvatskom. Analizirajući poteze letonske vlade, koja je nedavno sklopila aranžman s MMF-om, glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb naglašava 'visoku cijenu' održavanja fiksnog tečaja nacionalne valute. Letonske vlasti zaključile su da nikako ne žele deprecijaciju nacionalne valute leta, jer bi njezini učinci bili katastrofalni. U Letoniji bi, kao i u Hrvatskoj, devalvacija dovela do velikih problema u otplati dugova stanovništva i gospodarstva zbog visokog udjela kredita vezanih uz stranu valutu. U slučaju devalvacije došlo bi i do značajnih gubitaka za banke-majke koje su ionako u problemima.
Da bi spriječile devalvaciju i povećale konkurentnost gospodarstva, letonske vlasti odlučile su stabilnost tečaja čuvati radikalnom štednjom države. Plaće državnih službenika i zaposlenika u javnim poduzećima smanjit će za čak 25 posto, očekujući da će taj potez utjecati i na smanjenje plaća u privatnom sektoru. Osim toga, vlada se odlučila na drastičan rebalans proračuna. Prema izračunu MMF-a, zbog pada prihoda fiskalni deficit u 2009. mogao bi iznositi čak 12 posto BDP-a. Stoga je vlada odlučila smanjiti deficit za sedam postotnih poena u BDP-u. Trećina ušteda postići će se podizanjem prihoda (porast PDV-a i trošarina), a dvije trećine smanjenjem rashoda. Fiskalna prilagodba značit će kraj neodržive fiskalne politike gdje su postojali veliki strukturni deficiti koji su prikrivani visokim stopama rasta gospodarstva u prethodnom razdoblju.
Uz ovako radikalne rezove, letonska vlada namjerava značajno ubrzati strukturne reforme na kojima je radila proteklih godina. Prioriteti su transformacija zdravstvenog, mirovinskog i sustava za nezaposlene te obrazovni sustav, javna uprava i lokalna uprava i samouprava.
Naša Vlada mogla bi mnogo naučiti iz letonskog slučaja. Iako se Hrvatska nalazi u znatno boljoj poziciji, zahvaljujući prvenstveno pozitivnim efektima restriktivnih mjera HNB-a, premijerSanader i dalje oklijeva u poduzimanju ozbiljnijih mjera štednje. A pritisak na kunu svakim danom sve je jači
