Konferenciju o mogućnostima financiranja gospodarstva putem tržišta kapitala i alternativnih investicijskih fondova te ulozi institucionalnih ulagatelja u razvoju gospodarstva Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) organizirali su povodom obilježavanja Svjetskog tjedna ulagatelja, a kako je pritom istaknuo član Upravnog vijeća Hanfe Jurica Jednačak, primijećena je promjena sentimenta prema tržištu kapitala i u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

U Hrvatskoj su se tako u proteklih godinu dana dogodile dvije inicijalne javne ponude dionica (IPO) te jedna sekundarna ponuda, dok su u Uniji u ovoj godini zabilježena rekordna 182 IPO-a, pri čemu je prikupljen kapital u visini 0,6 posto cjelokupnog BDP-a EU-a.

Izjavio je da taj sentiment veseli, a smatra da će se ti trendovi nastaviti i u EU i Hrvatskoj, što je dobro za gospodarstvo, kao i kompanije i ulagače.

Rekao je i da je na Zagrebačkoj burzi uočen značajan broj novih ulagača, a da su Crobex indeksi na ZSE-u u proteklim danima nadmašili razinu iz pretkrizne veljače prošle godine.

Jednačak je apostrofirao i u petak u Saboru usvojene izmjene zakona o alternativnim investicijskim fondovima, s obzirom da je analiza Hanfe i Ministarstva financija pokazala da je sustav regulacije nad tim dijelom financijske industrije najrigorozniji u Uniji, pa se išlo u njegovo liberaliziranje, po pitanju i osnivanja tih fondova. Time je u većoj mjeri otvoren i put financiranja za malo i srednje poduzetništvo, ocijenio je Jednačak u izjavi medijima.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher rekao je da se u Hrvatskoj realno gospodarstvo još u većini financira putem kredita banaka, što u svijetu već dulje vrijeme nije slučaj i gdje su najveći ulagatelji fondovi.

Pritom je apelirao da se oko 130 milijardi kuna s kojima raspolažu obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj u većoj mjeri stavi na tržište. Naime, Zaher je iznio podatak po kojem je svega 11 posto kapitala tih fondova uloženo u dionice u hrvatskih kompanija.

"To je daleko premali iznos", ustvrdio je Zaher, dodajući da bi s druge strane veća ulaganja fondova u dionice dovela i do većih prinosa fondova, pa naposljetku i do većih primanja za buduće umirovljenike.

Predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović izjavio je da nema razvijenog tržišta bez razvijenog tržišta kapitala, s obzirom da je teško napredak u gospodarstvu ostvarivati isključivo putem zaduživanja kod banaka.

"Prikupljanje kapitala na uređenom tržištu, dakle kroz burzu, jedan je od preduvjeta uspješnog rasta i uopće uspjeha ekonomije", smatra Dujmović.

Naime, hrvatska IT kompanija Span nedavno je putem javne ponude dionica prodala ponuđenih 578.200 dionica po cijeni od 175 kuna po dionici, čime je prikupila gotovo 101,2 milijuna kuna, dok je od 23. rujna na ZSE-u počela trgovati s novouvrštenih 1,96 milijuna dionica.

Potražnja prilikom IPO-a je bila gotovo dvostruko veća od ponude, Dujmović je napomenuo da je u kupnji dionica sudjelovalo i više od pola zaposlenika tvrtke, a tu je i više od 800 malih dioničara koji nisu zaposlenici Spana.

Općeniti plan je prikupljena sredstva ulagati u daljnji razvoj poslovanja, pa tako i u smjeru jačeg iskoraka na tržište zapadne Europe, rekao je Dujmović.

Predsjednik Uprave biogradske turističke kompanije Ilirije Goran Ražnjević istaknuo je pozitivna iskustva s dvije dokapitalizacije, provedene 2015. i 2016. godine, koje su toj tvrtki ojačale financijsku poziciju i dale joj veliku mogućnost za daljnji rast i razvoj, pa tako između ostalog i za neke akvizicije.

Istaknuo je da kompanije ne smiju biti ovisne o bankama, čiji se zahtjevi često mogu razlikovati i od interesa tvrtke, već da treba težiti i imanju vlastitih sredstava te dolasku novih ulagača, što daje veću slobodu u poslovanju i razvoju.

Nakon izuzetno loše prošle godine zbog pandemija koronavirusa, Ražnjević je istaknuo da Ilirija danas ima izuzetno dobru financijsku poziciju, što ne bi bilo moguće bez ulaganja dioničara.