Prognoza o rastu BDP-a za samo 0,2 posto u idućoj godini upućuje na daljnje zaostajanje hrvatskog gospodarstva, čiji se BDP nakon šestogodišnje duboke recesije nalazi na nižim granama nego davne 1980. Koliko smo nazadovali u zadnjih tridesetak godina, najbolje pokazuju podaci da je u istom razdoblju BDP Kine povećan 16 puta, BDP Indije sedam puta, Irske i Turske četiri puta, a SAD-a 2,4 puta.

U srednjoj i istočnoj Europi u istom razdoblju BDP je povećan od 1,2 puta (Bugarska, Mađarska, Makedonija) do 2,8 puta (Albanija i Rumunjska). Niži rast BDP-a od Hrvatske ostvarile su jedino Srbija, Moldavija i Ukrajina.

Vuk Vuković smatra da je prognoza Europske komisije o mršavom rastu BDP-a od 0,2 posto u 2015. čak previše optimistična. 'Ukoliko se i ostvari ta prognoza, ostat ćemo s istim problemima kao i danas - nezaposlenost se neće smanjiti, plaće će stagnirati, a javni dug će i dalje rasti', upozorava Vuković.

Sličnog je mišljenja i Žarko Primorac, a pribojava se da će Vlada u predizbornoj godini odustati od reformi, što bi moglo dovesti do još većeg proračunskog deficita. 'Bojim se da će biti dobro ako ostane na ovim prognozama. Ne vidim mjere Vlade koje bi mogle poboljšati stanje. A znamo da u izbornoj godini sve uzde popuste kada se radi o javnoj potrošnji', kaže Primorac.

Preokretanje negativnih trendova Vuković vidi u radikalnim potezima i to prvenstveno na području smanjivanja javne potrošnje. 'Jedino se na taj način može pomoći poduzećima da počnu zapošljavati', uvjeren je Vuković, a najviše prostora za uštede vidi u smanjenju parafiskalnih nameta te racionalizaciji lokalne uprave i samouprave.

'Gore od samih poreza su parafiskalni nameti - oni čine 4,5 posto BDP-a i najviše guše poduzetnike', tvrdi Vuković.

Primorac smatra da Vlada treba paralelno raditi na reformama koje će dugoročno dovesti do rasta konkurentnosti, ali isto tako treba voditi računa i o kratkoročnim mjerama kojima se mogu preokrenuti negativni trendovi. 'Država se mora upustiti u reforme, ali prije svega mora osigurati likvidnost privrede. Ne može se očekivati da će privreda s manje novca napraviti više. U tim aktivnostima treba sudjelovati i Hrvatska narodna banka', poručuje Primorac, upozoravajući i na problem deflacije koja prijeti daljnjim produbljivanjem recesije.

U uvjetima dugoročnog pada cijena (u Hrvatskoj cijene industrijskih proizvoda padaju već 15 mjeseci, a potrošačke osam mjeseci) teže je preokrenuti negativne trendove jer potrošači odgađaju kupnje očekujući daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije.

Vuković preporučuje Vladi da se, umjesto rezanja materijalnih troškova i investicija, okrene radikalnom smanjenju troškova zaposlenih i to kroz reorganizaciju javne uprave, što podrazumijeva otpuštanje kadrova koji su zaposleni po 'političkoj liniji'.

Osim poreznog rasterećenja i racionalizacije javnih službi, Vuković smatra da Vladin prioritet mora biti stvaranje povoljnijeg zakonodavnog okvira te uspostavljanje jače pravne sigurnosti za poduzetnike, što je, po njemu, znatno važnije od direktnih državnih poticaja pojedinim poduzećima.

Pokušaje Vlade da se smanjenjem poreza na dohodak potakne potrošnja Vuković smatra promašenim. 'To će malo pomoći građanima u smanjenju dugova, ali neće značajnije utjecati na gospodarski rast', uvjeren je Vuković.