Na početku pandemije vjerovalo se da će se najveće svjetsko gospodarstvo nakon snažnog pada brzo oporaviti te dohvatiti oporavak u obliku slova 'V'. No kako se virus sve brže širi, a cjepiva još uvijek nema na vidiku, SAD bi se trebao spremati za 18 mjeseci s neprestanim otvaranjima i zatvaranjima jer su se lockdowni pokazali najefikasnijima u suzbijanju virusa, smatraju ekonomisti američke centralne banke FED.

To znači da su ekonomski programi obojice kandidata dobili dodatnu važnost tijekom ovih izbora, a Trump i Biden vrlo dobro znaju da će se izbori dobiti ili izgubiti na ekonomskim temama, baš kao što je Franklin D. Roosevelt pomeo Herberta Hoovera 1932. godine nakon što je narodu obećao New Deal. No što kandidati konkretno nude?

Bivši američki potpredsjednik Biden konstantno napada Trumpa zbog slabog snalaženja u borbi s koronavirusom. Biden obećava obavezno nošenje maski diljem zemlje, povećanje broja testiranja, uspostavu fondova za državne i lokalne vlasti, ulaganje 25 milijardi dolara u pronalazak i distribuciju cjepiva te popravljanje odnosa SAD-a sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom koju Trump želi napustiti. Biden zaziva paket oporavka težak 2000 milijardi dolara.

Trump je u svojem mandatu potpisao četiri paketa pomoći. Najznačajniji od njih je paket CARES (Coronavirus Aid, Relief, and Economic Security), također težak 2000 milijardi dolara i potpisan krajem ožujka, da bi ga se krajem travnja dopunilo s još 484 milijarde dolara. To mu je samo kratkotrajno podiglo potporu građana na 43 posto i, kako sada prema anketama stvari stoje, on će biti prvi predsjednik nakon Georgea Busha starijeg koji neće osigurati drugi mandat.

Jedan od temelja Bidenove kampanje je plan za oporavak srednje klase Save the Middle Class to Save America, a Trump osim prijedloga proračuna za 2021. nije išao tako daleko u planiranju drugog mandata. Biden ima plan od 1300 milijardi dolara za infrastrukturne projekte, želi da SAD bude neutralan po pitanju emisija stakleničkih plinova i želi stvoriti val poslova za srednju klasu. Na čiste izvore energije planira utrošiti 400 milijardi dolara, 100 milijardi sprema za modernizaciju škola i 50 milijardi za popravak cesta, mostova i autocesta, i to samo u prvoj godini mandata.

Trump s druge strane obećava da će 'obnoviti Ameriku' novim infrastrukturnim planom od 2000 milijardi dolara, što će republikanski senatori vrlo teško odobriti jer mu nisu odobravali takve planove osim zadnjeg, vezanog uz borbu protiv koronavirusa. Trump se doduše nije ni previše trudio pojasniti detalje svojeg plana, nego ga na skupovima u svom stilu naziva 'vrlo hrabrim i velikim'.

Različite su i metode kojima bi kandidati financirali svoje grandiozne planove. Biden svoj projekt planira platiti 'poništavanjem Trumpovih poreznih rezova korporacijama, smanjenjem inicijativa za outsourcing radnika, zatvaranjem rupa kojima se izbjegava plaćanje poreza i nagrađuje bogatstvo a ne rad te okončanjem subvencija za fosilna goriva'. Trump s druge strane ima puno jednostavniji plan, kani se zadužiti dok traje razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa.

Porezna politika bit će ključna. Trumpov prijedlog proračuna za 2021. pretpostavlja da će velike porezne olakšice koje bi trebale ostati na snazi do 2025. trajati sve do 2030. godine. U idućih deset godina to će koštati državni proračun 1500 milijardi dolara, a njegov proračun podrazumijeva i porezne olakšice za ulaganja u obnovljive izvore energije i povećanje proračuna tamošnje porezne uprave za oko 15 milijardi dolara. Biden želi povećati porez na dobit s 21 na 28 posto, uvođenje minimalnog poreza na dobit od 15 posto, a obećao je i uvođenje poreza za socijalnu sigurnost na sve zarade iznad 400.000 dolara godišnje, porez na kapitalne dobitke i dividende na zarade veće od milijun dolara, ali i dvostruko veći porez od 21 posto na zarade stranih podružnica američkih korporacija.

Prema institutu Tax Policy Center, Bidenovi prijedlozi proračunu bi do 2030. donijeli oko 4000 milijardi dolara, a oko 93 posto povećanja poreza podnijeli bi obveznici koji spadaju u top 20 onih koji najbolje zarađuju, pri čemu bi jedan posto najbogatijih platilo čak tri četvrtine poreznog tereta.

Jedna od najvećih točaka prijepora između demokrata i republikanaca je i američki zdravstveni sustav. Dok Biden ne propušta priliku ponoviti da je on stajao uz Baracka Obamu kada je potpisao Obamacare i kako želi javno-zdravstveni sustav dostupan svima, Trump obećava velike rezove tijekom idućih deset godina - programi Medicaid i Medicare trebali bi ostati bez 1350 milijardi dolara dok bi budžet ministarstva zdravlja trebao biti srezan za deset posto. Trump opetovano obećava i niže cijene lijekova, no to se još nije dogodilo.

Trumpa je na početku njegova mandata pomazila sreća - kada je sjeo u Bijelu kuću, svjetska i američka ekonomija su snažno rasle i samo u SAD-u u prve tri godine njegova mandata otvorilo se 6,6 milijuna radnih mjesta. Sreće je ponestalo krajem mandata, kada je pandemija COVID-a obrisala 22 milijuna radnih mjesta (od kojih se od travnja ove godine ponovno otvorilo manje od pola tog iznosa). Trumpov plan za nove poslove je već spomenuti, temeljni infrastrukturni plan, uz što se nabacuju razne ideje, poput one da vlada kupi avionskih karata za idućih pet godina kako bi pomogla zračnim prijevoznicima.

Biden planira stvoriti 'milijune poslova u srednjoj klasi'. To podrazumijeva ulaganja u obnovljive izvore energije, veliko zapošljavanje u zdravstvenom sektoru i industrijama koje će se boriti protiv klimatskih promjena. Uz to, Biden želi povisiti minimalnu satnicu na 15 dolara te vjeruje kako bi sindikalni vođe trebali biti više uključeni u pregovore oko minimalca. Zbog pandemije je predložio uvođenje kratkotrajnih mjera za očuvanje radnih mjesta kakve se koriste diljem Europe, među ostalim i u Hrvatskoj.

Točka u posljednoj debati koja je podjednako iznenadila i republikance i demokrate bila je Bidenova izjava o 'frackingu'. On je naime rekao kako se ne protivi tom kontroverznom postupku kojim naftna industrija drobi stijene uz pomoć visokotlačne hidrauličke tekućine kako bi iz zemlje izvukla sirovu naftu. Sam je postupak vrlo skup i radi popriličnu štetu okolišu, no analitičari misle da je Biden s odobravanjem frackinga ciljao na neodlučne birače obiju stranaka u rudno bogatim saveznim državama poput Pennsylvanije. Koliko će mu se to isplatiti znat ćemo već u utorak.