Cappelli je objasnio kako je temelj za ubiranje turističke članarine korist koju pojedina djelatnost ima od turizma. Kako bi sustav bio pravedniji, u njega se uključuju banke, argumentirao je ministar turizma, uz opasku da banke u srpnju i kolovozu bilježe 'drastičan' rast prometa, a raste i promet kartičarima. Zato mu je logično to da i turistička zajednica uzme svoj dio kolača.

'Stoga smo odlučili da banke stavimo na popis djelatnosti koje će plaćati članarinu, a neke djelatnosti skinemo s te liste, jer turistička dinamika na njihovu djelatnost uopće nema utjecaja. Ima tu apsurdnih situacija koje želimo izbjeći u budućnosti', pojasnio je Cappelli.

U Hrvatskoj udruzi banaka, koju vodi Zdenko Adrović, kažu kako do trenutka objave nisu imali informacije o detaljima novog prijedloga Zakona o članarinama u turističkim zajednicama niti da se planira novo povećanje nameta za bankarsku industriju.

'Načelno možemo reći da ne smatramo logičnim to da se od banaka, koje ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost, očekuje da podliježu tom nametu. Već duži period raspravlja se o poreznom rasterećenju gospodarstva, a ovim zakonom uvodi se dodatan namet na jednu granu gospodarstva. Banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovi prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovi ukupnih prihoda od naknada i provizija', pojašnjavaju nam u HUB-u.

Iz zakona proizlazi jasna namjera zakonodavca, kažu za tportal u HUB-u, da je obveznik članarine osoba koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti.

'Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka neopravdano bi se opteretilo banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom (kao npr. naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima). Time bi se osnovica za banke drastično povećala, a samim time i ukupan iznos koji banke plaćaju na osnovi obavljanja svoje osnovne djelatnosti', dodaju u HUB-u.

'Prema prvim izračunima, ukupni trošak turističke članarine povećao bi se za 10 do 15 puta te shodno tome regulatorni trošak za bankarsku industriju bio bi bitno veći. Kao posljedica toga, bankarska industrija imala bi manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače', kažu u HUB-u i zaključuju:

'Umjesto donošenja dodatnih mjera i nameta koji potencijalno mogu smanjiti ukupni kreditni potencijal financijskog sektora, stvaranje takvog poduzetničkog okvira i, posljedično, rast realne ekonomije pozitivno će djelovati i na rast prihoda koje na temelju toga ostvaruje država'.